Do sredine XIX vijeka stanovnici
Stare Crne Gore
putovali su starom konjskom
stazom sa Njeguša,
preko prevoja Krstac niz kotorske
strane u gornji dio kanjona rijeke
Škurde. Serpentine su vijugale niz
strma Praćišta, preko sela Špiljari do
crnogorskog pazara na Tabačini, van
sjevernih zidina kotorskog grada. Tim
putem su Crnogorke i Crnogorci išli
ka Boki da prodaju sir, kaštradinu i
pršut, loj, vunu, kože, drva za ogrijev
i ostale seoske proizvode a donosili
bi so, ulje, tekstil, barut, oružje.
Ovo je jedan od najatraktivnijih puteva
u Crnoj Gori. Dio je starog puta i
nekad jedina veza zaleđa sa zapadnom
civilizacijom. Mnoge značajne
ličnosti svoga vremena i izvanjci koji
su posjetili Crnu Goru prošle su ovim
putem. Neko od njih je i nazvao „staza
ka nebu“. Crnogorci su bolesnog vladiku
Rada Tomova po povratku iz
Italije posljednji put iznijeli ka rodnoj
grudi. Istom stazom išla je i posmrtna
povorka prvog crnogorskog knjaza
Danila I. U Pomorskom muzeju u
Kotoru postoji fotografija iz 1875.
godine na kojoj knjaz Nikola sa svitom
dolazi na susret sa austrougarskim
imperatorom Franjom Josifom I.
STAZOM KA NEBU DO
KAMENOG SELA
Tim putem smo se natovareni fotografskom
opremom i punim ruksakom
vode Nenad i ja zaputili ka selu
Špiljari. Odlučili smo da krenemo
odozdo sa Tabačine niz kanice (lokalni
naziv za serpentine) do sela koje se
nalazi na 636 metra iznad nivoa mora.
Izašli smo iz Starog grada preko mosta
koji vodi na Tabačinu. Pošli smo do
putokaza da još jednom provjerimo
dužinu puta i vrijeme potrebno da stignemo
do sela. Bio je radni dan, a na
stazi nije bilo ni ćuka ni vuka. Doduše,
priključila nam se jedna mačka koja
nas je znatiželjno pratila cijelog dana.
Serpentine su vijugale niz strma
Praćišta, preko sela Špiljari do crnogorskog
pazara na Tabačini, van sjevernih
zidina kotorskog grada. Tim putem su
Crnogorke i Crnogorci išli ka Boki da
prodaju sir, kaštradinu i pršut, loj, vunu,
kože, drva za ogrijev i ostale seoske
proizvode a donosili bi so, ulje, tekstil,
barut, oružje.
Put je polovinom XIX vijeka gradila
moćna crno-žuta monarhija, a o
pedantnosti i stručnosti njenih graditelja
govori i to da je većina zidova
i dan danas u odličnom stanju. Put
je imao širinu dovoljnu da se dva
70 CAFFE MONTENEGRO