kad god bih se ljeti sa
sela vraćala u Podgoricu
nozdrve i grudi bi mi
zadrhtale od nostalgičnog
mirisa trave spržene
avgustovskim suncem.
Taj miris, čiji opis podsjeća na zgarište,
zapravo opisuje ovaj grad bolje
od njenih ulica; pamtim ga i čuvam u
kutku mozga kad god mi zatreba osjećaj
ušuškanosti a daleko sam od kuće.
Porodica Bećović iz Dinoše na svojoj
plantaži od četiri hiljade kvadratnih
metara uzgaja lavandu, smilje, pelin
(žalfiju/kadulju), ruzmarin, origano,
matičnjak, timijan, vrijesak, nanu.
Domaćin, Esko Bećović priča nam kako
je njegov otac prije 40 godina otkupljivao
ljekovite biljke za jedno socijalističko
preduzeće, nakon čega su prije više od
decenije počeli i sami da sade. U početku
su samo prodavali
rasade, a onda
su naučili kako
se prave eterična
ulja. Kada lavanda
i smilje, koje dominiraju
plantažom,
procvjetaju, Esko
biljke nosi kod
prijatelja koji ima
destileriju gdje
nastaju uljane
kapi od kojih je
duša spokojna,
makar na kratko.
KAKO SE PRAVI ETERIČNO ULJE?
Svjež, puni cvijet biljke ubere se i destilira
vodenom parom. U ovom postupku
se sa jedne strane dobija eterično ulje
a na drugoj hidrolat. Iako mi je proces
zvučao prilično jednostavno, kao
i svakom laiku sa strane, Esko napominje
da taj posao mora raditi profesionalac,
da se biljka ne bi uništila.
„Mora se dobro voditi računa o barima
da se ne izgubi na kvalitetu biljke. Ja
to radim kod prijatelja koji ima destileriju
– donesem sirovinu odnosno
svježi cvijet i napravim eterično ulje i
hidrolat koji zatim pakujemo i prodajemo
kao sprej za lice“, kaže Bećović.
Ovo me je podsjetilo na naše upoznavanje,
kada sam na štandu na podgoričkom
trgu za Osmi mart kupila sprej za lice sa
aromom matičnjaka. Svakodnevno ga
prskam na lice jer osvježava i popravlja
raspoloženje. Na štandu Bećovića
tada su se našle i mirišljave vrećice sa
lavandom, ručno rađeni sapuni i sadnice
aromatičnih i začinskih biljaka.
„Naš san je da jednog dana, ako dobijemo
neku pomoć od lokalne uprave
ili grada, napravimo pokaznu kućiću u
kojoj bi prodavali naše čajeve, rasade,
sapune i ukrase od lavande i smilja“,
objašnjavaju Esko i njegova žena
Drita čije spretne ruke pored navedenog,
prave i kolače i sokove od biljaka
82 CAFFE MONTENEGRO