STARI BRNOVIĆ KAŽE DA
MU JE, PRENOSEĆI ZANAT,
POKOJNI OTAC BLAŽO
OSTAVIO I AMANET DA SE
PRIDRŽAVA ROKA KOJI
DAJE KUPCIMA
samopouzdanje. Kad je stari uz mene,
znam da neće biti nikakve greške,
kaže Marko.
BORBA S BIROKRATIJOM
Čunovi su prepoznatljivost Skadarskog
jezera i kao takvi su tretirani kao nematerijalno
kulturno dobro Crne Gore, jer
u ovom obliku postoje samo kod nas.
Neki istorijski podaci govore da je čun
prisutan u ovim krajevima još od rimskog
doba. Jedan francuski putopisac
pisao je da su Crnogorci u svojim lako
pokretljivim i brzim čunovima nanosili
velike gubitke teško pokretnim turskim
lađama na jezeru. Čunovi su vjekovima
odolijevali ćudljivoj prirodi jezera i žitelja
naselja na njegovim obalama. U jesenjim
i zimskim danima jedino prevozno
sredstvo kojim se mještani pojedinih
sela mogu dovesti do obale od koje su
zbog visokog vodostaja jezera odsječeni.
Danas Brnovići vode bitku za čunove,
budući da su posljednji koji se bave njihvom
izradom. No, kažu da im smetaju
birokratske i proceduralne zavrzlame.
Paradoksalno je, kažu oni, da registracija
čuna košta više nego registracija
automobila. Tehnički pregled za čun
košta 300, 400 eura što je, kako kažu,
zaista puno jer je malo manje od cijene
izrade plovila.
- Tražili su mi tehnički crtež, za čunove
koje pravimo a ja im kažem da nemam
već da mi je crtež u glavi, a da ga mjerim
okom, priča Janko i dodaje da su mu
tražili i da stavlja vazdušne jastuke
na čunove.
- Jednostavnom matematikom sam im
objasnio da brod može da podnese teret
od 7,5 tona do momenta potonuća, pa da
mu vazdušni jastuci nijesu potrebni. Ista
stvar je bila i za kobilicu koja je na ovim
čamcima suvišna. Svaki brod koji smo
mi radili može u mjestu da se okrene.
NEKADA JE MARKO POMAGAO OCU, A DANAS
JE DOŠLO VRIJEME DA JANKO POMAŽE NJEMU.
- DOVOLJNO MI JE DA OTAC STOJI PORED MENE
DOK RADIM. TO MI DAJE SAMOPOUZDANJE. KAD JE
STARI UZ MENE, ZNAM DA NEĆE BITI NIKAKVE
GREŠKE, KAŽE MARKO.
74 CAFFE MONTENEGRO