COLAPIANI, panonska civitas u dolini Kupe = Colapis Plin. Ι Γ Γ 148, Kolapis
Strab. IV 6, 10, i VII 5, 2 (Pann. Sup.): Saus per Colapianos Breucosque Plin.
Ill 147. Teritorij je pripadao Sisciji, a dolinom Une je djelomično ulazio i u
Bosnu, usp. A. Mocsy, 1959, 24. V. i XX pogl. ovdje.
COLAPIS, v. Colapiani, rijeka Kupa.
CORNACATES, panonska civitas (Pann. Inf.): Cornacum Rav. IV 20; Cornaco
Itin. Ant. 243, 3 i Tab. Peut.; Kornakon Ptol. II 15, ], 3. Etnik: Cornacates
Plin. III 148; Corniacenses Not. dign. occ. V 132, 272, VII 102: Cornacenses
CIL XVI 2 (a. 54 n. ae.), usp. C. Patsch, RE IV 1246.
DAESITIATES, ilirsko-panonska civitas (Daim.): Daisitiàtai Strab. VII 5, 3, App.
111. 17; D{a)esitiates Plin. III 143, Veil. II115 (korump. De Siciales); Batonôs
tina Dësidiâtou Dio 55, 29, 2; ad He[dum c]astel{lum) Daesitiatium CIL III 3201
= 10159, Salona;princepsDesitiati{um) G. Čremošnik-D. Sergejevski, Nov.
Mus. Sar. 9, 1930, 1—9 (iz Breze). Lociraju se u dolinu gornje Bosne, ali su
se kao veće pleme u carsko doba pružali do doline gornjeg Vrbasa na zapadu
i Rogatice na istoku.
DAORSI (Daorsei), ilirska civitas u naronitanskom konventu (Daim.): Daorsoi
Polyb. 32, 18, 2; Daorsei Liv. XLV 26, 14; Daorizoi Strab. VII 5, 5; Daoursioi
Ptol. II 16, 8; Darsioi App. 111. 2; Duersi Plin. Ill 143. Etnik: Davers[o] (dat.)
CIL XVI 38, Salona a. 93; Daverzus CIL XIII 7507; Daorsôn, Z. Marié, GZM
27—28, (1972—73), 237. Živjeli su na lijevoj obali Neretve, od Bijelog polja
do Trebinjske Šume, sa centrom u Stocu. Cf. Daversi Plin. III 143. éd. Detl.
DELMATAE (Dalmatae), ilirsko pleme u salonitanskom konventu (Daim.): Delmat ae Plin. III 142, 147; Veil. II, 96, 3; Tac. hist. II 32; Flor. 21, 25. Dalmatai
App. 111. 11, 17. Dalmatae Tac. hist. Ill 12, 50; Caes. Gall. Ill 9, Suet. vir.
ill. 5. itd. Stanovali su između Krke i Cetine, a u unutrašnjosti na Glamočkom.
Livanjskom, Duvanjskom i Imotskom polju.
DELMATIA (Dalmatia) „zemlja Delmata", rimska provincija, v. ovdje Uvod.
pogl. C.
DELMINIUM (Delminion), delmatski oppidum na Libu, Duvanjsko polje (Dalm.):
Delminion Ptol. II 16, 7, App. 111. 11; Delmion Strab VII 5, 5; Delminium
Flor. II 25. itd. Natpisi (etnik): Delminensibus CIL III 3202; dec. municipi
Delminensium GZM 25 (1970), 6, si. 1 = WM BHLM, B. VA, 1975, 42,
Fig. 1: Borčani na Duvanjskom polju.
DERAEMISTAE (Deramistae), ilirska civitas u naronitanskom konventu (Dalm.):
Deraemistae (var. Deraemestae) Plin. Ill 143; Madenae Plarentis filiae. . .
Deramist(ae) CIL XVI 38, Salona a. 93. Zauzimali su Bilećke rudine s Dabarskim poljem sa centrima u Orahovicama i Plani., istočno od Stoca u Hercegovini. DERBANOI App. 111. 28, civitas. Oktavijan ih je pokorio
posljednje 33. g. st. c.
nakon Delmata. C. Patsch, RE V, 237, traži ih sjevernije, u zaledu Delmata.
kao i A. Mayer, Die Sprache, 1957, 44 („Waldleute"). Položaj im nije pobliže utvrđen. V. Derva^
DERETINI, ilirska civitas u naronitanskom konventu (Dalm.): Deretini Plin.
III 143. Držali su dolinu Rame do njena ušća. DERRIOI (DeurH), ilirska
civitas u Dalmaciji: Derriopes kai Derrioi Ptol. II 16, 5.
Ukoliko su Derrioi identični s Demi, Plin. III 142, onda su pripadali saloninitanskom konventu i vjerojatno zauzimali Petrovačko polje, v. XVI poglavIje. Cfr. Derriopes.
376
DERRIOPES, ilirska civitas, Ptol. II 16, 5. Po jednima su identični s Derrioi (Α.
Mayer), po drugima s Deretini (G. Alföldy). Vjerojatno je u pitanju makedonsko pleme slična imena Deuriopes Strab. VII 7, 9, Liv. 39, 53, koje Ptolemej, inače, ne spominje.
DERVA, civitas na pravcu Sapua, Bersel(l)um, Ibisua (Bistua nova?), Derva, Citua
(Fitua?), Anderba i d. Rav. IV 16. i 19. A. Mayer, 1957, 44, dovodi je u vezu
s Derbanoi, negdje u sjeverozapadnoj Bosni {Anderba Rav. IV 16 valja razlikovati od Andarba Itin. Ant. 338,7 = Sanderva Tab. Peut., danas Nikšić
u Crnoj Gori).
DEURI, ilirska civitas u salonitanskom konventu (Dalm.): Deuri Plin. III 142,
man je pleme na Petrovačkom polju (?) V. Derrioi, Derriopes i Derbanoi.
DILUNTUM, mansio, via Narona-Scodra (Dalm.): Dilunto Tab. Peut., Dallunto
Itin. Ant. 338, 5; municipium: dec(urioni) mun{icipii) Dil(unti), GZM 47
(1935), 17; municipum Delontinum Farlati, Illyr. sacr. 2, 173 (a. 533), danas
Stolac u Hercegovini.
DINDARI, ilirska civitas u naronitanskom konventu (Dalm.): Dindari Plin. III
143. Dindaroi Ptol. II 16, 5. pri[nceps civitatis] Dinda[rior(um)] GZM 19 (1907),
446, Skelani. Njihov je bio teritorij s obje strane srednje Drine, južno od
Domavije, sa centrom u Skelanima {Municipium Mahesiatium).
DITIONES, ilirsko-panonska civitas u salonitanskom konventu (Dalm.): Ditiones
Plin. III 142. Ditiones Strab. VII 5, 3, Ptol. II 16, 5; mons Ditionum Ulcirus
(v. Ulcirus) CIL III 3198. Etnik: Ditio CIRhen. 741; nat{ione) Diti[onis] CIL
V 541. Lokacija: tromeđa Dalmacije, Hrvatske i Bosne (Grahovo p.).
DOMAVIA, rudarski grad na Drini (u području Argentariä) (Dalm.): ordo mun.
Dom . . ., odn. Domav ___CIL III 8359, 8360 = 12720; (patrono) muni[cipi
Dom]aviano{rum) CIL III12732; ordo dec{urionum) col{oniae) M. D. = (Hirschfeld: m{etalli) D{omaviani) CIL III 12728, 12729 itd.: Gradina u Sasama kod
Srebrenice.
DRINUM FL(UMEN), mansio, via Siscia—Sirmium (Pann. Inf.): Drinum fliumeri)
Tab. Peut., Drinum Rav. IV 19, danas Brodac sjeverno od Bijeljine.
DRINUS, rijeka Drina, usp. C. Patsch, RE V, 1708. s. Drinus Hier. Presb. dimens.
prov. 18: Pannonia ab oriente flumine Drino; Drinius Rav. I bc