AQUAE S . . ., banjsko lječilište i raskrsnica putova, via Narona-Sarajevsko p.
(Dalm.): r(es) p(ublica) Aqu{arum) S ( . . . ) D. Sergejevski, Nov. Mus. Sar.,
No. 13, 1936, 1—3, danas Ilidža kod Sarajeva. APEVA, naselje (Dalm.):
Apeva Rav. IV 19 u nizu Baloia, Apeva, Sapua, Bersellum, Ibisua, danas Jajce (?). V. E. Pašalić 1960, 50. ARDIAEI, ARDIAOI
v. Vardaei. ARDUBA, utvrda = frourion (Dalm.): Ardouban .. . frourion
Dio 56, 15, 1.
Lokacija W. Tomascheka iz 1880. g. u Vranduku na Bosni nije dokazana;
iskopavanja 1968. nisu dala odgovarajuće nalaze, v. B. Raunig, Radovi
MGZ, Zenica, 1973, 453. Usp. E. Imamović, Pril. Inst, za ist., XIV, br.
14—15, Sarajevo 1978, 337. Lokacija je neodređena. ARGENTARIA,
mansio (?), via Salona-Argentaria-Sirmium: Argentaria Tab.
Peut. (Dalm.). Po K. Milleru, IR, 1916, Konjević Polje na Jadru; vjerojatnije rudarsko područje oko Srebrenice. Usp. I. Bojanovski, 1981, 189.
i bilj. 117.-' ARINISTAE, var. Armistae Plin. Ill 143 (Dalm.), ilirska civitas
u naronitanskom
konventu. V. s. v. Arion. ARION, rijeka između Narone i Rhizusa
(Rizonskog zaljeva) (Dalm.): Arion Ps.
Skylax 24. Po J. Lučiću, Anali HI Dubrovnik, god. 6—7 (1959), 117 „Rijeka
dubrovačka", a po M. Suiću, GZM 8 (1953), 111, Drim (pogrešno ispisani
Drilori). Usp. Arinistae. Pitanje je sub iudice, svakako negdje između
Neretve
i Drima. ASAMUM, mansio, via Ad Zizio-Epidaurum (Dalm.): Asamo Tab.
Peut.; Asamon
Rav. IV 16, danas Trebinje. AUFUSTIANA, mansio, via SalonaNarona (Dalm.): Aufustianis Itin. Ant. 338,
3; Rav. IV 16; Ausustis Rav. IV 16; ad Fusciana Tab. Peut. (se. Fusciana praedia ili event, castra): Tkanice u Tihaljini, kod vrela Jakšenice (dolina Tihaljine). AUTARIATAE, ilirsko pleme u unutrašnjosti, od Romani je do
zapadne Morave
(u predrimsko doba): Autariätai Arr. Anab. I 5, 4, Ps. Skyl. 24, Agatarch. 59 u GGM I, 151, Diod. Ill 30, XX 19, Strab. VII 5, 1; 6, 7, 11. Autarieis App. 111. 2—5. Autariatas Iustin. 15, 2. Audaristenses Plin. IV 35. Usp.
F. Papazoglu, Srednjobalkanska plemena..., 1969, 69. ss.
AZIDIUM v. Zizion.
BALOIE, mansio, via Salona-Servitium (Dalm.): Baloie Tab. Peut., Baloia Rav.
IV 19, danas Šipovo na Plivi. BARIDUUM, mansio, via SalonaServitium, odn. Argentaria (Dalm.): Bariduo
Tab. Peut., danas Livno. +BASAS (?), BASANTIS, mansio, via SisciaSirmium, rijeka (Pann. Inf.): ad Basantem(m) Tab. Peut., Bassantis Rav. IV 19, danas rijeka Bosut, identična s Bacuntius Plin. Ill 148 = grč. Basuntius, odatle „Bosut". Putna stanica Ad Basante(m) se nalazila u Županji „kod prelaza preko Bosuta", I. Bojanovski,
1984, 199. BATHINUS, rijeka (Dalm., Pann. Inf.): adBa . .. .\flu\men CIL III
3201 = 10159 3198, b = 10156, b; Bat(h)inus flumen Veil. II 114, danas rijeka Bosna,
I. Bojanovski 1974, 192. ss. BATHIATAI, ilirska civitas? (Dalm.):
Bathiätai App. Hl. 16. u susjedstvu su
Axyaioi, Partheniatai i Taulantioi, dok ih G. Alföldy Dalmatien, 35, 38
locira na rijeku Bathinus (v. gore)^
374
BEBIA, BIBLIA ORE, planinski vijenac u Pann. Sup. (?): Bebia ore Ptol. II 14, 1;
Chrest. Strab. 6, 41, var. Biblia orë éd. Cuntz 1923: dia tou Albanou orous
mehri ton Bibliôn oreôn, možda lanac Grmeč, Srnetica, Lisina, Vlašić, u stvari
linija granice izmedu Dalmacije i Panonije. Usp. Biblini m(ontes) u TIR L
33 (Trieste).
BENZAVATICUM se municipium (ili territorium), Farlati, Illyr. sacr. Π 173
(a. 533), na sjevernoj ili sjeveroistocnoj granici biskupije Sarsiteron (v. tamo),
kao i Potuatico i per Rasticiarum (ibidem), negdje sjeverno od Mostara.
BERGINIUM, rudarsko naselje (Pann. Sup.): Berginio Rav. IV 19 u nizu Clande,
Assino, Bercio, Serbitium, Fines, odnosno Asinoe, Clandate, Berginio (ibidem),
naselje na cesti Assino = mun. Azina(tium) (?) u Lici CIL III 8783 — Servitium (?) (ibidem), negdje na Uni (kod Bos. Novog?), ali nema elemenata za
ubikaciju.
BERSELLUM Rav. IV 19 (Dalm.), prije Ibisua (Bistua?) i Derva a poslije Sapua
(ibidem), možda Varošluk (Turbe) kod Travnika. V. Derva.
BIGESTE, mansio, via Salona-Narona (Dalm.): Bigeste Tab. Peut., Rav. IV 16,
danas Varoš u Donjim Radišićima kod Ljubuškog. Usp. I. Bojanovski
1975, 1977, 1985, 87 dd.
BILUBIUM, mansio, via Salona-Narona (Dalm): Billubio Tab. Peut·, Bilubio
var. Biludio Itin. Ant. 338, 2: Lokvičić kod Imotskog (I. Bojanovski,
1977. 126).
BISTUE, Nova i Vêtus, mansiones, via Salona-Argentaria (Dalm.):
1. Bistue Nova Tab. Peut.; Ibisua var. Bisua Rav. IV 19; mun. Bist (var. Bis . ..)
CIL III 12765, 12766 Zenica, 12761 Fazlići; episcopus Bestoensis ecclesiae
(a. 533) Farlati, Illyr. sacr. 11,163,173, danas Bugojno. Cf WM XI 107—108
JV° 1, 2 i 3 = GZM 16,1906, br. 1, 2 i 3 iz Varvare, v pod 2).
2. Bistue Vêtus Tab. Peut.; Bistue betus Rav. IV 16; de[c(urioni) (duo)vir(o) Bist(uensium) GZM 1906, 153, si. 2; dec{urionï) mun(cipi) Bis[t(uensium)
(duo)vi(ro) ibidem, 154, si. 3, i dec(urio) m[un(cipi) Bist(uensium)\, (duo)vi[r . . ., ibidem, 154, si. 4, sva tri iz Varvare. Putna stanica Bistue Vêtus nala
zila se u Duvnu (I. Bojanovski 1974, 134. ss. i ovdje XIII poglavlje).
BREUCI, panonska civitas (Pann. Inf.): Breukoi Strab. VII 5, 3; Ptol. II 15, 2;
Dio 55, 29, 34; Breuci Veil. II 110. ss.; Suet. Tib. 9; Saus per Colapianos Breueosque Plin. III, 147, i nekoliko natpisa. Stanovali su u srednjoj Slavoniji
i u Bosanskoj Posavini do područja Desitijata ν. Ι. Bojanovski, Octo cohortes Breucorum, 1986, Tuzla.
BULSINIUS, mons, danas Tušnica (Dalm.); mansio, via Salona-Argentaria (Dalm.,
Pann. Inf.): in monte Bulsinio Tab. Peut.; Monte Bulsi Rav. IV 16: Žbanica
pod Privalom, Stipanići kod Duv