BiH u antičko doba, Ivo Bojanovski | Page 107

Hubjerima, na desnoj obali Drine28. Četiri gospodarska posjeda (fundi) na raalom prostoru svjedoče ο intenzivnoj poljoprivredi, povezanoj sa stočarstvom i drugim djelatnostima u ovoj pitomoj, ali uzanoj riječnoj dolini. Ο naselju u Sopotnici, danas već gotovo u samom Goraždu, ne može se po njegovim ostacima zaključivati ništa određenije, osim da se širilo uz Drinu na r.ekoliko hektara površine.29 Naselju, vjerojatno, pripadaju i spomenici IOM COR i Term{ino). Ipak nedostaju elementi po kojima bi se odredio karakter ovoga naselja, iako ss ne može isključiti ni pretpostavka da je u pitanju manji, i to rani, rimski logor30. U prilog bi tome, možda, mogao ici i bareljef orla, u rimskom stilu, uklesanog u porfiritskom mramoru, koji je također bio uzidan u crkveni svod u Sopotnici (Evans, ARI Π, 90 d. i III, 23 d.)· Iz susjednog Goražda poznata su dva mramorna sarkofaga 3—4. st., koja su do 1880. g. stajala u blizini starog karavansaraja (kod mosta), oba izgubljena. Na jednom od njih vidjeli su se i tragovi natpisa31. Iz Goražda je i ulomak natpisa s gentilicijem Ulpius32, ali tragova naselja u Goraždu nema, a ukoliko ih je i bilo, odavno su uništeni kasnijim razvojem ovog najvećeg urbanog naselja u Podrinju. Uzvodno od Goražda, između Mravinaca i Slatine, otkopani su ostaci nekog srednjovjekovnog kultnog objekta s rimskim žrtvenikom33, koji je očito stajao pored starog rimskog puta dolinom Drine. Situacija je, dakle, slična današnjoj34. U selu Vranići, na lijevoj obali Drine, ispod brda Gradac, nalazilo se takoder jedno rimsko naselje (villa rustica s pertinencijama?) na parceli Dola Hasana Hodžića. Zidovi naseobine se spuštaju sve do ceste35, kojom je prolazila i rimska komunikacija. Jedno od najvecih rimskih naselja u gornjem Podrinju nalazilo se kod ušća Kolune u Drinu u Ustikolini. Ustikolina je bila gotovo ko