nije, na Nevesinjsko polje i u gorovito područje od izvorišnog dijela Neretve do
Gatačkog polja, dakle izmedu Narensija i Pirusta12.
U epigrafskim izvorima nema indikacija ni ο etničkom ni o političkom
stanju u gornjem Podrinju. Natpisi ovoga dijela presumptivnog područja municipija
svode se na nekoliko kraćih, najčešće fragmentarnih tekstova. U Goraždu se spominje jedan Ulpius i neki uglednik s kognomenom Saturninus (CIL III 8370), a
u Miljevini jedan Aurelius. Iz Miljevine, južnije od Foče, imamo i jednog libertina
po imenu Graecus qui et Fortunatus, podatak koji upućuje na njegov raniji robovski
status13. Spomenici iz Miljevine potječu iz kasnog 2. ili iz 3. st.
Drugu skupinu cine kratki votivni natpisi redovito bez imena dedikanta, a potječu
iz Ustikoline14. To su dva trostruka žrtvenika, od kojih je jedan posvećen TermQno),
Lib(ero) p{atrf) i I(ovi) o(ptimo) miaximo), dok je na drugome već natpis propao. Iz
Ustikoline je i posveta samome Terminu (ili Terminis). Jedna je posveta Term{ino)
nadena i u Sopotnici kod Goražda (CIL III 8371), dvadesetak kilometara sjeverno od
Ustikoline. Iz Sopotnice potječe i ara I(ovi) o(ptimo) m(aximo) c{oh)or-(tali)15. Smatra
se da je ovu posvetu postavilo neko zapovjedništvo koje je garnizo-niralo uz Drinu u
Sopotnici18. Ako bismo Patschevo čitanje ΙΟ M cor. eand(em) aram Ic[. . .] Saturninus
cons(ecravit) restituirali u obliku eand(em) aram L. Vol[usiusl] Saturninus cons(ecravit),
onda bismo mogli pomišljati na neki plemenski spor oko gra-nica, pa otuda i are
Termino i slične. Ovaj je carski légat propretor riješio vise takvih sporova, kako nas
obavještavaju natpisi iz Nina (C. III 2974), Karina (C. Ill 8472) i drugi. Inače,
Jupiter cohortalis se češće susreće u Dalmaciji, pa i M. Pavan po-mišlja na nekog
pojedinca koji ne bi morao imati veze s posadom17. Na posadu i logor u Sopotnici
ukazivala bi i Patscheva interpretacija natpisa iz Goražda: M. U[l]p. [M. f.]
Maxi[m\. gu[o]ndam s. c. (?) . . ., što Patsch dopunja u s(ingularisl) c(onsularisl).
Rekonstrukcija je probabilna, jer bi Maximus mogao biti i kalkirani kognomen nekog
domoroca. Patsch je i aru s posvetom Termino objašnjavao kao granični kamen neke
kohorte, one iste koja je postavila i aru Jupitru cohortalis16. I pored svih nejasnoća
ostaje činjenica da je u Sopotnici postojalo znatnije naselje.1'1 Prema drugome
mišljenju, posvete Termino bi označavale granicu između fiskalnog tj. rudničkog, i
gradskog (municipalnog) teritorija, jer je u pitanju rudničko područje20. To bi moglo
biti plauzibilno rješenje, ali i ne mora. Oba tumačenja
1
2
1
3
G. Alföldy, Dalmatien, 59. J. J. Wilkes, Daimatia, 176.
Goražde: CIL III 12752 = AEM XVI, 86 = GZM VI, 1894, 54 = WMBH IV, 1896,
244. Miljevina: D. Sergejevski, Spom. 88, 19, i V. Paškvalin, GZM (A), n. s. XIII, 1958, 154
—156.4
1
D. Sergejevski, GZM XLVIII, 1936, 5—7.
1
5
CIL III 8370 = 13856.
1
6
J. J. Wilkes, Dalmatia, 281. E. Pašalić, Kulturna istorija BiH, 203. Usp. C. Patsch,
WMBH IV, 1896, 243—246. = GZM VI, 1894, 53. d.
1
7
A. Pavan, Ricerche, 200—201. Za: L. Vol. Saturninus leg. pr. pr. v. A. Jagenteufel,
Die Statthalter der römischen Provinz Dalmatia von Augustus bis Diokletian, Wien 1958, 17—21,
s potvrdama iz Karina, Nina (3), Jasenica, Razvađa, Oklaja, Starigrada kod Obrovca, Poljica,
svega110 potvrda. Cfr. J. J. Wilkes, Dalmatia, 442 i G. Alföldy, Dalmatien, 181.
8
C. Patsch, WMBH IV, 1896, 244, to objašnjava i činjenicom što je oba kamena iz Sopot
nice klesao isti klesar (= GZM VI, 1894, 53 d).
18
Ostaci zgrada i rimski građevinski materijal rasuti su po groblju i po njivama nasuprot
Crkve sv. Durda u Sopotnici, uz put prema Ustiprači, sve do uz Drinu. Ovome bi kompleksu mogao
pripadati i stari grad Gradac, smješten na brijegu iznad crkve, možda grad Novi Hercega Stjepana,
ali izgrađen na rimskom supstratu. Danas su već tragovi naselja istrijebljeni.
20
Takvo je mišljenje opetovano iznio SI. Dušanić, Aspects of Roman Mining . . ., Berlin—
New York 1977, 68, i u Organizacija rimskog rudarstva . Beograd 1980, 23—24. — Površinski
vidnih tragova rudarstva nema, a vrlo je oskudna i toponomastika (o to