Međutim, djeca na Kosovu zapravo uče verziju povijesti koja i dalje podsjeća na narativ iz udžbenika iz vremena stare Jugoslavije, u kojima je Srbija prikazana uz određene simpatije kao zemlja koja je pokušala izbjeći rat.
Odjeljak o Prvom svjetskom ratu, napisan nakon sukoba Oslobodilačke vojske Kosova i srpskih snaga 1998. i 1999. godine, opsuje Principa kao „srpskog nacionalistu“ umjesto jugoslavenskog, ali ne optužuje Srbiju da je kriva za početak rata.
Opisujuću austrijski ultimatum upućen Srbiji nakon ubojstva Franca Ferdinanda, udžbenik sugerira da je Beograd imao valjan razlog za odbijanje ultimatuma.
"Za Srbiju bi prihvaćanje takvog zahtjeva značilo gubitak neovisnosti“, piše u knjizi.
Arben Arifi s kosovskog Instituta za povijest kaže da postoji praktičan razlog za relativno blagonaklono tumačenje uloge Srbije.
"Autori koji su pisali udžbenike povijesti prije i poslije proglašenja neovisnosti jesu manje više isti“, kaže Arifi.
Međutim, Škelzen Gaši, politolog sa specijalizacijom iz povijesti, tvrdi da su udžbenici na Kosovu puni „netočnih podataka, laži i falsifikata, koji umnogome stvaraju sumnju među učenicima kada je riječ o Srbiji“.
"Srbija nije direktno optužena [za početak rata], ali jest indirektno, navođenjem da je rat počeo zbog atentata na Franca Ferdinanda, koji je počinio pripadnik ove srpske organizacije, Gavrilo Princip“, kaže Gaši.
Makedonija optužuje velike "imperijalističke“ sile
Udžbenici u Makedoniji rat opisuju kao „prvi svjetski imperijalistički rat“ i fokusiraju se na podjelu makedonske teritorije koja je uslijedila. Makedonci, inače, za ekspanzionizam krive susjednu Bugarsku, a ne Srbiju.
Makedonski povjesničar, Novica Veljanovski, također je spreman da Srbiju oslobodi krivice. "Nije dokazano da je srpska država imala namjeru ili plan ubiti nadvojvodu Franca Ferdinanda“, objasnio je on. "Srbija se ne može kriviti za početak rata“, dodao je.
U makedonskim udžbenicima navodi se da su Austrija, Italija i Njemačka bili agitatori, a da su atentat koji je organizirala Principova "tajna revolucionarna organizacija“ iskoristili kao izgovor.
"Austro-Ugarska je iskoristila ovaj događaj da optuži Srbiju za organiziranje atentata, a Beogradu je poslala ultimatum s gotovo neprihvatljivim uvjetima“, navodi se u knjizi.
Bugarska se optužuje za provođenje "ekspanzionističke politike“ i ulazak u rat „kako bi osvojila čitavu Makedoniju“.
Mnogi u glavnom gradu Makedonije, Skopju, također ne krive Beograd za izbijanje Prvog svjetskog rata.
"Zašto Srbija? Ne. Svi znaju da je atentat koji je izvršio [Princip] iskorišten samo kao izgovor za početak rata“, kaže jedan stanovnik Skopja Slavjan Radenski. „Čitava zemlja se ne može kriviti za djelo jednog čovjeka", kaže Milanka Malinova.
Nema nade za zajedničku istinu?
U Sarajevu, na mjestu na kome je ubijen Franc Ferdinand prije 100 godina, obični građani kažu da ih ne brine to što učenici uče o Prvom svjetskom ratu.
"Ne znam i ne interesira me“, kaže Adnan Tepić. "Trebalo bi da zaboravimo tako daleku prošlost.“
Međutim, kako se približava godišnjica, gotovo da nema nade da će različite etničke i političke grupe na Balkanu pronaći zajedničko viđenje za uzroke Prvog svjetskog rata, kaže profesor povijesti Zijad Šehić.
"Nikada nećemo postići suglasnost po tom pitanju. Viđenja su suviše različita“, kaže on. „Nikada neće biti zajedničke istine“, zaključuje Šehić.
Autori: Denis Džidić, Marija Ristić, Milka Domanović, Josip Ivanović, Edona Peci, Siniša Jakov Marušić
Tekst je nastao u okviru Balkanske istraživačke novinarske mreže (BIRN).
Obljetnica
16