„S obzirom na njegove godine, mogu reći da je preminuo od
infarkta miokarda. Lijeva ruka mu je kljaknuta kao i čitava ta strana
tijela, a desna mu je zgrčena i podignuta na prsa. U njoj je bila
bočica sa tabletama nitroglicerina. Nije je uspio ni otvoriti!“ ski-
dala je silikonske rukavice sa svojih ruku i smiještala ih u ogromnu
torbu.
„Dob’ćete kompletan izvještaj čim ga detaljno pregledaju, ako za
tim uopšte bude bilo potrebe.“ Rukom je pozvala vozača i tehničara.
Oni priđoše, uhvatiše poluge nosila i podigoše ih na točkove. Leš
prekriše dekom.
“Sad’ možemo da ga prebacimo u mrtvačnicu!“
„Eh da, nisam sto posto sigurna, ali čini mi se da mu je koža na
vratu probodena na dva mjesta oštrim predmetom, ne većim od vrha
igle!“ inspektor se trže na njene riječi.
„To može značiti i da je bio dijabetičar. Možda nađete među nje-
govim stvarima špricu i inzulin!“ doktorica dovrši svoj monolog i izađe
iz galerije.
Inspektor pogleda ka dvojici policajaca i naredi im da prate
hitnu. Krupni tehničar ga u prolazu okrznu svojim tijelom. Zakači
ga sa nečim po nozi i povuče za sobom, te on izgubi oslonac i pade
na pod. U isto vrijeme se pomjeri i mrtvac na nosilima. Ispod sa-
mrtničkog prekrivača izviri pjegava šaka i krenu prema okupljenima.
Oni zavrištaše od straha i počeše panično bježati, rušeći štandove
pred sobom.
Mirza oslobodi nogu, protrlja bolno mjesto i izvuče tanki lanac
ispod sebe. Na njegovom kraju visila je knjiga. Bila je umotana u
smeđu kožu, čvrsto stegnuta kaiševima i zaključana hrđavim katan-
cem. Drugi kraj lanca je završavao oko starčevog zgloba, na zlatnoj
narukvici.
„Koji kurac je ovo?“ iznenađeno upita dvojicu policajaca, pa
ustade i spusti knjigu skupa sa lancem na nosila.
„Zar ga niste kompletno pretresli dok ste mu tražili dokumenta?“
morao je priznati da se i sam uplašio kada se leš pomjerio.
„Nismo! Garant mu je pala na pod!“ zamuckivao je mršavi poli-
cajac.
A rgus B ooks O nline M agazine # 17
115