Aleksandar
Lambros
Jednostavmna istina je da bog ne postoji. Kada bi nestao svaki trag
svih religija tako da se ništa od njih ne prenese narednim
generacijama, ljudi je nikada ne bi stvorili na potpuno isti način. Bilo
bi nekih drugih gluposti koje bi ih zamenile, ali ne onakvih kakve su
postojale.
Kada bi se sva nauka iskorenila, još uvek bi bila istinita i neko bi
pronašao načina da sve ponovo shvati.
Pen Džilet
To je, ujedno, i jedina disciplina koja u svom nazivu ima reč “logos“
čiji zastupnici, umesto da dokazuju tvrdnje koje iznose, od drugih
zahtevaju da dokazuju njihovu netačnost.
Prenesite to na bilo koji drugi plan ljudske aktivnosti i dobijate
situaciju sličnoj ovoj:
Astronom se pojavi na nekoj naučnoj konferenciji i pred kole-gama
izjavi: “Otkrio sam novu planetu Sunčevog sistema“. I ne samo to, već i
daje opis te novootkrivene planete. Kolege astronomi su, prirodno,
uzbuđeni ovim tvrdnjama i traže da im se dokaz o otkriću iznese na
uvid. Međutim, umesto dokaza dobiju sledeći odgovor: “Vi dokažite da
je nisam otkrio! Ne možete? Dakle, ta planeta postoji!“
Često me pitaju “kako znam da nema boga?“ Na šta uvek uzvra-tim
protiv pitanjem “kako vi znate da ga ima?“ I redovno dobijam neki od
odgovora sa uobičajenog repertoara Jehovinih svedoka - da bi trebalo
samo da pogledam u zvezdano nebo, sunčano jutro, sve lepote i krasote
pod kapom nebeskom, svo to predivno šarenilo cve-ća, ptica i morskih
korala, dobrotu u svetu, poslušam Mocartove sonate ...
Pažljivo sam se udubio, uveravam vas. I vaš bog deluje mi kao
objašnjenje jedino za ove stvari: rasizam, antisemitizam, mizoginiju,
homofobiju, ogroman deo ljudske bede i patnje, ubilačkog ludila, čitav
niz neuroza i psihoza, moralnu katastrofu, tragičan nedostatak lične
odgovornosti, ideološku podlogu totalitarizmima, opresiju in-teligencije
i slobode. Za ostalo sam pronašao bolja objašnjenja.
Od svih “dokaza“ koji mi se od strane vernika ponude u prilog tvrdnji
o postojanju boga, kosmički argument me uvek najviše začudi. Volim da
gledam u nebo, posebno za vedrih letnjih noći.
Zvezda severnjača, koja u takvim noćima može da se vidi, možda je
nestala u nekom trenutku od početka četrnaestog veka naovamo -ono
što mi vidimo je svetlost koja ju je napustila onog dana pre 680 godina,
koliko joj je potrebno da stigne do nas. Astronomi pretpo-stavljaju da
postoji na stotine milijardi galaksija od čega je desetak hiljada vidljivo
sa Zemlje. U našoj galaksiji Mlečni put postoji između 100 i 300 milijardi
zvezda od kojih se oko 2.500 mogu videti golim okom sa Zemlje.
Procena je da oko 275 miliona zvezda dnevno nestaje u svemiru koji se
Argus Books Online Magazine
45