Alergije ALERGIJE - SEMINARSKI RAD - JOSIP JAMBRIŠKO | Page 15

su u prvoj godini života, a senzibilizacija na inhalacijske alergene javlja se kasnije. Djeca s
atopijskim
dermatitisom
imaju
povećani
rizik
za
astmu.
Djeca
s
alergijskim
rinokonjunktivitisom često dobiju i astmu, a djeca koja boluju od astme u preko 80%
slučajeva imaju i alergijski rinokonjunktivitis. Alergijska bolest posredovana protutijelima iz
razreda imunoglobulina E (IgE) u ranoj životnoj dobi povezana je s visokim rizikom za težu
alergijsku bolest u kasnijem životu. Razvoj i fenotipska ekspresija bolesti ovise o složenoj
interakciji između genetičkih i okolišnih čimbenika. Studije na temelju kojih se donose
zaključci i preporuke morale bi biti prospektivne i uključivati prihvaćene, dobro definirane
dijagnostičke kriterije i procjene ishoda, period praćenja morao bi biti dovoljno dug za
procjenu učinkovitosti primijenjenih postupaka, a uzorak ispitanika dovoljno velik za
odgovarajuću statističku obradu rezultata. Iako ima neizmjerno puno dostupnih podataka o
alergijama, još uvijek je otežano donošenje jednoznačnih zaključaka o alergijama i
alergijskim bolestima te preporuka o prevenciji i liječenju. Iz svega nevedenoga može se
zaključiti da je potrebno stalno educiranje i istraživanje na području alergija i prevencija
alergije da bi djeca i odrasli s tim bolestima mogli normalno i kvalitetno živjeti. Kod toga je
bitna komunikacija liječnika i pacijenta, tj. detaljno upućivanje pacijenta o prirodi bolesti,
načinu uzimanja lijekova, mjerama koje pacijent samostalno mora poduzeti za izbjegavanje
alergena te planiranje vremenskog intervala liječenja. Takva dobra praksa predstavlja
najvažniji korak u pristupu alergijskim bolestima. Zajedničkim planom liječenja te
kvalitetnom komunikacijom liječnika i pacijenta osigurava se najbolja moguća kvaliteta
liječenja, a također i prevencija komplikacija svake bolesti pa tako i alergija.
14