Alergije ALERGIJE - SEMINARSKI RAD - JOSIP JAMBRIŠKO | Page 14

3. ZAKLJUČAK
Alergija je imunološka reakcija koja svojim neugodnim simptomima prijeti iz sezone
u sezonu. Da ne bi pacijenta ograničavala u svakodnevnim aktivnostima, potrebno je alergiju i
njezine simptome pametno kontrolirati. To se može postići različitim postupcima izbjegavanja
i eliminacije alergena. Također veliku ulogu u tome ima liječnik koji propisuje potrebnu
terapiju te ljekarnika koji objašnjava kako se terapiju treba pravilno koristiti te preporučuje
adekvatnu prevenciju. Liječenje alergijskih bolesti je dugotrajni proces koji zahtijeva puno
strpljenja i promjena životnih navika bolesnika. Uz moderne terapijske smjernice i njihovo
dosljedno provođenje moguće je u velikoj mjeri suzbiti simptome bolesti. Sve bolje
razumijevanje uzroka i mehanizama razvoja alergijskih bolesti uz kontinuirani razvoj
imunološke terapije dovodi do boljeg podnašanja alergijskih bolesti. Pojavnost alergija još
uvijek raste. Razloge takvog epidemiološkog trenda medicinska znanost ne može objasniti,
iako se spominju neki faktori koji mogu imati utjecaja. Jednim dijelom su za nastalo stanje
odgovorne promjene u okolišu. Civilizacijski pomaci i zapadnjački način življenja donijeli su
promjene higijenskih navika. Djeca u gradovima nemaju kontakt s domaćim životinjama i
obitelji su manje, što se u istraživanjima pokazalo rizičnim faktorima za razvoj alergija. Ovim
pitanjima bavi se “higijenska hipoteza”. Modernim načinom života smanjena je i izloženost
parazitima što može imati ulogu u nastanku alergija. Osim toga, zagađenost okoliša, sa
zrakom zasićenim tvarima izgaranja dizelskih goriva, pridonosi da alergeni postanu
agresivniji i lakše prodiru kroz sluznicu dišnog sistema u organizam. Ne samo da se mijenja
vanjski okoliš, nego se značajno mijenja i unutrašnji okoliš, u kojem ljudi provode sve više
vremena. Povećava se izloženost prašinskim grinjama, žoharima, plijesni, dimu cigareta,
vlazi, a smanjeno ili ukinuto prirodno prozračivanje prostorija, umjesto kojeg se koristi
umjetna ventilacija, dodatno pogoršava kvalitetu zraka koji se udiše. U takvom mikrookolišu
sjedi se satima, bez dovoljnog poželjnog kretanja na čistome zraku. Preventivnim mjerama,
ranim otkrivanjem bolesti i odgovarajućim liječenjem, život s alergijama može se učiniti
kvalitetnijim.
Razvoj alergijskih bolesti može varirati ovisno o dobi, neki simptomi mogu nestati, a
na njihovo mjesto dolaze novi i drugačiji. Glavni simptomi atopije i alergijskih bolesti u
dojenčadi su atopijski dermatitis, gastrointestinalni simptomi alergije na hranu i recidivne,
najčešće virusima inducirane bronhoopstrukcije, dok se kod predškolske i školske djece
javljaju alergijski rinokonjunktivitis i alergijska astma. Alergijske reakcije na hranu najčešće
13