prostoru, pridonijeti boljem razumijevanju naznačenih pitanja.
Kao što proizlazi iz Reda predavanja, dvogodišnji diplomski studij prostornog planiranja
i regionalnog razvoja nudi specijalizaciju iz područja društvene geografije i namijenjen je prvenstveno studentima geografije koji su se na dodiplomskom studiju zainteresirali za društveno-geografsku problematiku, a posebno pitanja upravljanja prostornim resursima. Otvaranjem ovog studijskog smjera, geografija - u skladu sa svojom društvenom misijom - odgovara na rastuće prostorne
probleme koji proizlaze iz stihijskih razvojnih procesa u suvremenoj Hrvatskoj. Ti problemi se
očituju u sve većoj preopterećenosti prostora s narušavanjem okoliša i krajobraza u područjima polariziranog razvoja i problemima održivog razvoja naseljenosti u ruralnoj periferiji, sve izrazitijem
disparitetu u regionalnom razvoju (kao posljedica neodgovarajuće nodalno-funkcionalne organizacije i razmjerno neiskorištene resursne osnove u depopulacijskim područjima) te slabljenju prostorno-funkcionalne integracije države kao cjeline.
Takav problemski okvir nalaže potrebu aktivnije uloge geografije koja svojim objektom
(strukture i procesi unutar geoprostornog kompleksa) i pristupom (analitičko-sintetičkom metodologijom) može pridonijeti usklađenijem usmjeravanju prostorno-razvojnih procesa i održivom razvoju Hrvatske u cjelini i svim njezinim regionalnim sastavnicama. To više što Geografski odsjek
PMF-a u Zagrebu danas djeluje u znatno povoljnijim uvjetima kadrovske (30-ak nastavnika i suradnika) i prostorno-tehničke opremljenosti (GIS-predavaonica i laboratorij), a studenti imaju povoljnije uvjete za stručnu izobrazbu (uključujući i mogućnost pohađanja dijela studija na odgovarajućoj
visokoobrazovnoj instituciji u nekoj od europskih zemalja).
Koliko će se diplomirani geografi nametnuti kao relevantni stručnjaci u širokom krugu
poslova povezanih s prostornim planiranjem i regionalnim razvojem, prije svega i iznad svega ovisi
o stupnju stručne osposobljenosti studenata, odnosno kompetencije budućih magistara geografije –
prostornih planera. Pritom podjednaku odgovornost snose i nastavnici i studenti. Pored osuvremenjavanja nastave, zadatak je nastavnika studijski program što više prilagoditi praktičnim potrebama
prostornog planiranja i regionalnog razvoja. Uz širok izbor matičnih predmeta, tome bi trebala pridonijeti i mogućnost upisa dodatnih izvanmatičnih kolegija kojima će se postupno upotpunjavati
struktura studija. I, što je posebno važno, na temelju tako osmišljenog programa i stručne kompetencije diplomiranih geografa, pokušati se izboriti za odgovarajuće pozicioniranje struke u nadležnim
institucijama.
Ništa manju odgovornost za potencijalnu afirmaciju programa Prostorno planiranje i regionalni razvoj imaju i studenti tog diplomskog