Školsko zvono 23 - OŠ Pušća i PŠ Pavla Štoosa Dubravica | Page 30

PROJEKTI
Mali vremeplov

Projekt

Velikim višegodišnjim projektom Prapovijest ove školske godine obuhvatili smo područja koja su našim nastavnim planom i programom nažalost nedovoljno istaknuta, a budući da se radi o vrlo važnim nalazima bakrenog, brončanog i željeznog doba poznatim i u svijetu željeli smo proširiti znanje o njima. Velikim zajedničkim projektom – Prapovijest na satovima povijesti i likovne kulture učenici petih i šestih razreda su praktičnim likovnim radionicama, dodatnim izvorima i terenskim nastavama naučili više o periodu brončanog i željeznog doba posebice naših triju velikih nalazišta – Turska kosa, Kaptol- Gradec, posebice tumul 6 i Kulture polja sa žarama. Bakreno doba smo uobičajeno proširili likovnim radionicama na temu života Vučedolaca. Prije desetak tisuća godina završilo je ledeno doba, a s njime i starije kameno doba ljudske prapovijesti. Klima je postala mnogo blaža i toplija. Ledenjaci su se povlačili prema krajnjim sjevernim i južnim područjima a njihovim nestankom, nestale su i životinje koje su tada živjele- mamuti i vunasti nosorozi. S promjenom klime nestala je i kultura sakupljača i lovaca. Ljudi se počinju trajno naseljavati na jednom mjestu i počinju proizvoditi hranu. To su bili prvi ratari i stočari u povijesti. Pojavom zemljoradnje prestaje lutalački i započinje sjedilački način života. To uvjetuje gradnju prvih nastambi a nakon toga i pojave prvih gradova u povijesti. Ljudi za razliku od svih drugih bića u prirodi sami izrađuju svoj alat. Prvi alati bili su od kamena, u početku grubi a tokom vremena pažljivo isklesani i uglančani. U mlađem kamenom dobu otkriven je i postupak izrade keramike koja se smatra civilizacijskim postignućem. Upravo otada ljudi počinju pripremati i spremati hranu.

Brzi napredak tehnike toga doba doveo je i do prvih eksperimentiranja s taljenjem i lijevanjem prvog poznatog metala- bakra. U početku bakar nije toliko utjecao na živote ljudi ali njegovom primjenom u izradi alata on ulazi u široku upotrebu negdje oko 4000 god. pr. Krista. To je ujedno i početak metalnog doba. Bakar je mekan metal, lako obradiv i dostupan u prirodi. Od njega su se izrađivali alati, posuđe, oružje i nakit. Bakreni alati su kvalitetom bili puno bolji od kamenih alata, ali postupak njihove izrade nije bio lak ni bezopasan. Ljevači toga doba bili su osobito cijenjeni i posjedovali su znanja koja su ih izdignula iznad ostalih članova zajednice. U vučedolskoj kulturi ljevači bakra bili su osobito cijenjeni i imali su statusni simbol. Stanovnici vučedolske kulture u 3. tisučljeću pr. Kr. postigli su značajan životni standard. Stanovali su u kućama isprepletenih od pruća oblijepljenih ilovačom. Postojale su i dvije unutrašnje prostorije. Vučedolci su jeli slično nama, svatko iz svoje zdjelice sa velikim izborom oblika keramičkih posuda poznate crne boje. Poznavali su i više vrsta začina. Odjeća im je bila lijepo ukrašena i dobro izrađena. Izumom kotača usavršava se i lončarsko kolo, koje omogućuje bržu i lakšu izradu keramike. Dodavanjem kositra bakru nastaje prva slitina a to je bronca. Bronca je bila puno čvršća od bakra i odmah je svoju primjenu našla u „ ratnoj industriji“. Od nje se izrađivalo oružje starješina jer je bila preskupa za ostale ratnike. Terenskom nastavom petih razreda posjetili smo Ljevaonicu umjetnina ALU-a, najstariju ljevaonicu ovog dijela Europe gdje su učenici vidjeli tehniku ljevanja bronce i njihove odljeve. Ljudi brončanog doba počeli su živjeti dulje, ne onako kao mi danas, ali za taj period to je bilo puno. U kasnom brončanom dobu prosječna životna dob za
30