ZDRAVLJE MLADIH Priručnik Zagreb za zdravlje mladih - za web FINAL | Page 7

ČESTA PITANJA ZAGREb ZA ZDRAVLJE MLADIH L A D IH Č E S T A P IT A N J A M STALNO SAM ON-LINE JE LI TO PROBLEM? Osjećaš li se potpuno izgubljeno dok nisi on-line? Provodiš li više od jednog sata dnevno on-line? Ako misliš da ti takve aktivnosti oduzimaju više vremena negoli bi trebalo, obrati se Službi za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti Nastavnog zavoda za javno zdravstvo »dr. Andrija Štampar« i Psihijatrijskoj bolnici »Sveti Ivan«. KAŽU MI DA SAM PROBLEMATIČNOG PONAŠANJA. ŠTO TO TOČNO ZNAČI? Problematično je svako ponašanje koje uzrokuje velike probleme za obitelj i zajednicu. Ako misliš da imaš problema s ponašanjem slobodno se obrati Službi za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti Nastavnog zavoda za javno zdravstvo »dr. Andrija Štampar« i Psihijatrijskoj bolnici »Sveti Ivan«. VOLIM SE KLADITI I NAKON KLAĐENJA SE DOBRO OSJEĆAM. JEDNOSTAVNO NE MOGU SI POMOĆI KADA UGLEDAM KLADIONICU ILI AKO SU NEKE ATRAKTIVNE UTAKMICE NA POMOLU. Kockanje nije samo sporedna razbibriga. Razmisli koliko novca ostavljaš u kladionici te jesu li ti iznosi veći nego što si prvobitno namjeravao potrošiti. Ako misliš da jesu, obrati se Službi za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti Nastavnog zavoda za javno zdravstvo »dr. Andrija Štampar« i Psihijatrijskoj bolnici »Sveti Ivan«. JE LI U REDU EKSPERIMENTIRATI S LAKIM DROGAMA I ALKOHOLOM? U redu je prihvaćati zdrave izazove, ali ne i eksperimentiranje s drogama i alkoholom. Treba li ti pomoć kako bi se odupro eksperimentiranju, obrati se Službi za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti Nastavnog zavoda za javno zdravstvo »dr. Andrija Štampar«. MISLIM DA SAM MALO PREDEBEO/LA. Svatko od nas drukčije doživljava svoje tijelo. Dobro je biti svjestan objektivnog stanja svoga tijela, stoga treba voditi računa i o težini. Informiraj se u programu Savjetovališta o prehrani što možeš učiniti za svoje zdravlje. Jeste li znali ? Danas 65% svjetske populacije živi u zemljama u kojima debljina uzrokuje veću smrtnost nego pothranjenost. Pretile osobe imaju povećan rizik za razvoj hipertenzije, srčanih bolesti, poremećaja srčanog ritma, šećerne bolesti neovisne o inzulinu, bolesti jetre i dr. Glavni rizik za razvoj pretilosti je prevelik unos hrane i nedovoljna tjelesna aktivnost. Smanjenje tjelesne težine od samo 5% do 10% od početne težine smanjuje rizik obolijevanja od niza bolesti povezanih s debljinom. 7