ZDRAVLJE MLADIH Priručnik Zagreb za zdravlje mladih - za web FINAL | Page 7
ČESTA PITANJA
ZAGREb ZA ZDRAVLJE MLADIH
L A D IH
Č E S T A P IT A N J A M
STALNO SAM ON-LINE JE LI TO PROBLEM?
Osjećaš li se potpuno izgubljeno dok nisi
on-line? Provodiš li više od jednog sata dnevno
on-line? Ako misliš da ti takve aktivnosti
oduzimaju više vremena negoli bi trebalo, obrati
se Službi za mentalno zdravlje i prevenciju
ovisnosti Nastavnog zavoda za javno zdravstvo
»dr. Andrija Štampar« i Psihijatrijskoj bolnici
»Sveti Ivan«.
KAŽU MI DA SAM PROBLEMATIČNOG
PONAŠANJA. ŠTO TO TOČNO ZNAČI?
Problematično je svako ponašanje koje
uzrokuje velike probleme za obitelj i zajednicu.
Ako misliš da imaš problema s ponašanjem
slobodno se obrati Službi za mentalno zdravlje i
prevenciju ovisnosti Nastavnog zavoda za javno
zdravstvo »dr. Andrija Štampar« i Psihijatrijskoj
bolnici »Sveti Ivan«.
VOLIM SE KLADITI I NAKON KLAĐENJA
SE DOBRO OSJEĆAM. JEDNOSTAVNO
NE MOGU SI POMOĆI KADA UGLEDAM
KLADIONICU ILI AKO SU NEKE ATRAKTIVNE
UTAKMICE NA POMOLU.
Kockanje nije samo sporedna razbibriga.
Razmisli koliko novca ostavljaš u kladionici
te jesu li ti iznosi veći nego što si prvobitno
namjeravao potrošiti. Ako misliš da jesu, obrati
se Službi za mentalno zdravlje i prevenciju
ovisnosti Nastavnog zavoda za javno zdravstvo
»dr. Andrija Štampar« i Psihijatrijskoj bolnici
»Sveti Ivan«.
JE LI U REDU EKSPERIMENTIRATI S LAKIM
DROGAMA I ALKOHOLOM?
U redu je prihvaćati zdrave izazove, ali ne i
eksperimentiranje s drogama i alkoholom.
Treba li ti pomoć kako bi se odupro
eksperimentiranju, obrati se Službi za mentalno
zdravlje i prevenciju ovisnosti Nastavnog zavoda
za javno zdravstvo »dr. Andrija Štampar«.
MISLIM DA SAM MALO PREDEBEO/LA.
Svatko od nas drukčije doživljava svoje tijelo.
Dobro je biti svjestan objektivnog stanja svoga
tijela, stoga treba voditi računa i o težini.
Informiraj se u programu Savjetovališta o
prehrani što možeš učiniti za svoje zdravlje.
Jeste li znali ?
Danas 65% svjetske populacije živi u
zemljama u kojima debljina uzrokuje veću
smrtnost nego pothranjenost. Pretile osobe
imaju povećan rizik za razvoj hipertenzije,
srčanih bolesti, poremećaja srčanog ritma,
šećerne bolesti neovisne o inzulinu, bolesti
jetre i dr. Glavni rizik za razvoj pretilosti je
prevelik unos hrane i nedovoljna tjelesna
aktivnost. Smanjenje tjelesne težine
od samo 5% do 10% od početne težine
smanjuje rizik obolijevanja od niza bolesti
povezanih s debljinom.
7