Jelena Kovačić
uvod
“Primijenjeno kazalište djeluje tako da učvrsti ili potkopa društveno-
političke norme jer je njegova nakana jasnije pokazati načine na koji svijet
funkcionira.”
Monica Prendergast i Juliana Saxton
U proteklih nekoliko godina sve se više susrećemo s pojmom migracije. 1
Od 2015. godine, kada je nastupila europska migracijska kriza, kojom su
stanovnici afričkih i azijskih zemalja počeli migrirati u zemlje Europske
unije, postajemo svjedoci i nacionalnih migracija. U statističkim podacima
Eurostata iz 2017. godine navodi se da na migraciju utječe kombinacija
gospodarskih, političkih, okolišnih i društvenih čimbenika. U državama
podrijetla migranata to je čimbenik poticanja, a u zemljama odredišta
čimbenik privlačenja (Statistički podaci o migracijama i migrantnom
stanovništvu 2017). Zbog jačanja migracijskih tokova, ključno pitanje koje se
nameće u svim europskim zemljama, pogotovo onima koje bilježe najveći
broj migranata, jest pitanje integracije.
Integracija se može definirati kao “proces uključivanja i prihvaćanja
imigranata u glavne institucije, odnose i položaje u društvu primitka, ali i
kao posljedicu racionalnih odgovora aktera na društveno
okruženje” (Integracija migranata u Europskoj uniji s osvrtom na Hrvatsku
2016). Radi se o dvosmjernom procesu prilagodbe između društva i
(i)migranata, a najvažnije je napomenuti da integraciju treba promatrati i
istraživati u odnosu na društvo i na njegova obilježja.
Potencijalni načini bolje i brže integracije migracijskoga stanovništva
mogu biti metode i oblici rada primijenjenoga kazališta. Takav primjer
primijenjenoga kazališta postoji, a imala sam čast biti dio njegovoga
kolektiva za vrijeme boravka na studiju u Poljskoj.
1 Migracija – sociol. seoba velikih grupa stanovništva s jednoga područja na drugo ili iz jedne
zemlje u drugu