Evropski zeleni plan ( EGD ) koji je pokrenut u decembru 2019 . godine predstavlja usklađenu strategiju za klimatski neutralnu , resursno efikasnu i konkurentnu ekonomiju za Evropu . Cilj EGD-a je da trans formiše ekonomiju EU u održiviju ekonomiju i da riješi klimatske i ekološke izazove . EGD je , također , sastavni dio strategije Evropske komisije za provedbu Programa i ciljeva održivog razvoja do 2030 . godine Ujedinjenih nacija . U tom kontekstu , a kroz EGD , zemlje EU obavezale su se da će postići nultu neto stopu emisija stakleničkih plinova ( GHG ) do 2050 . godine i da će ih smanjiti za najmanje 55 % do 2030 . godine u odnosu na nivoe iz 1990 . godine .
EGD nije samo strategija na nivou EU za odgovor na klimatske promjene , već je i mapa puta za novi model održivog ekonomskog rasta , gdje je rast manje zavisan od intenzivnog korištenja prirodnih resursa . EGD je zasnovan na skupu oblasti politike , prioritetnih sektora i međusektorskih tema .
Ključni ciljevi BiH za usklađivanje sa EU
BiH je prvi korak u operacionalizaciji preuzetih obaveza poduzela u 2016 . godini , podnošenjem svojih Nacionalno utvrđenih doprinosa ( engl . nationally determined contributions - NDC ) UNFCCC-u , koji će pomoći u rješavanju problema globalnog zagrijavanja , a odnose se na obavezu smanjenja emisija stakleničkih plinova ( GHG-a ) za 33,2 % do 2030 . godine , te za skoro 66 % do 2050 . godine , u odnosu na nivoe iz 1990 . godine . Isti su revidirani u 2021 . godini nakon konferencije COP26 u Glazgovu , te uključuju : povećane ciljeve smanjenja emisija do 2030 . godine za 50 % s naglaskom na ključne sektore u zemlji : elektroenergetski , sektor daljinskog grijanja , građevinarstvo , industriju , transport , šumarstvo , poljoprivredu i otpad , zatim komponentu prilagođavanja na klimatske promjene , s najviše intervencija u sektorima ranjivim na klimatske promjene poput poljoprivrede , vodnih resursa , šumarstva , energetike , turizma , bioraznolikosti i zdravlja ljudi , te značajnu dekarbonizaciju ekonomije , posebno u elektroenergetskom sektoru .
BiH je , također , podnijela svoj Treći nacionalni izvještaj ( NC3 ) i Drugi dvogodišnji ažurirani izvještaj o emisijama stakleničkih plinova u 2016 . godini u kojima je utvrdila prioritetne mjere za održivost usmjerenu na poljoprivredu , hidrologiju i vodne resurse , energetiku , sao braćaj , zdravstvo , šumarstvo i bioraznolikost , te turizam , a u 2022 . godini i Plan prilagođavanja na klimatske promjene . Ovaj Plan sadrži analizu važećeg regulatornog okvira i tehničkih studija u BiH , trendove klimatskih promjena , projekcije buduće klime , pregled utjecaja klimatskih promjena po sektorima , te prijedloge srednjoročnih mjera za
5