različite alate , tehnike i platforme kako bi se poboljšala efikasnost , efektivnost i vrijednost procesa i operacija interne revizije . Neki primjeri tehnologija i alata koje treba uzeti u obzir uključuju : Automatizacija tehnologije upravljanja , rizika i usklađenosti ( GRC ), Automatizacija toka rada , Analitika podataka i otkrivanje prevara , Kontinuirano praćenje i upozorenje o izuzetcima , AI i mašinsko učenje , Cybersecurity , Platforme za saradnju , Upravljanje projektima , Raspodjela ljudskih resursa , Obuka i razvoj vještina , Alati za daljinsku reviziju , Upravljanje dokumentima ...
4 . Povećajte vrijednost funkcije interne revizije kroz kvalitet – Novi standardi donose trans formativni pristup oko podizanja vrijednosti interne revizije kroz poboljšani kvalitet . Nekoliko standarda kvaliteta je revidirano , kako bi bili precizniji . Ključne promjene koje naglašavaju ovu predanost uključuju :
• Evaluacija nalaza – Prilikom izrade zaključaka o određenoj tematskoj oblasti ili predmetu , funkcije interne revizije sada su potrebne ( više nisu opcione ) da utvrde značaj rizika prilikom izvještavanja o problemu uključujući ocjenu , rangiranje ili druge naznake značaja ili prioritet ;
• Osiguranje kvaliteta – Zahtjevi oko Programa osiguranja i poboljšanja kvaliteta ( QAIP ) organizacije su povišeni . Prema uputama iz novih standarda , programi bi sada trebali uključivati : Procjene doprinosa funkcije interne revizije upravljanju , riziku i procesima kontrole organizacije , Dokaz o QAIP dokumentaciji za demonstraciju efikasnog programa , Procjenu napretka prema identifikovanim faktorima uspjeha i ciljevima učinka kroz ključne indikatore učinka i Kontinuirano praćenje svih korektivnih radnji ;
• Eksterne procjene kvaliteta – Novi standardi zahtijevaju da najmanje jedan član tima za reviziju osiguranja kvaliteta ( QAR ) ima aktivnu funkciju ovlaš ćenog internog revizora ( CIA ) i certifikat procjenitelja interne revizije .
Imajući u vidu sve prethodno izneseno , jasno je da odgovor na pitanje postavljeno na početku i u naslovu rada , nije nimalo jednostavan . Razlog je što , suštinski , ako zanemarimo formalne promjene , na prvi pogled nećemo naići ni na šta posebno novo što interni revizori nisu u svom radu već imali , međutim , zamka se krije upravo u tome . Suština ovog pristupa je da upravo ono što je do sada bilo potencijalno ili se negdje provodilo i primjenjivalo ( negdje na višem , negdje na nižem nivou ) – sada postaje standard .
Cilj je da se funkcija interne revizije unaprijedi , da se dâ akcenat na korporativno , na njenu ravnopravnu i veoma značajnu ulogu u upravljanju organizacijom i dodavanju vrijednosti organizaciji , ali sada na obavezno
39