zahtijeva značajna ulaganja , a okvir za finansiranje te tranzicije varira od zemlje do zemlje , zavisno od ekonomskih mogućnosti , političkih prioriteta i specifičnih potreba . Finansiranje zelene tranzicije je složen proces koji zahtijeva koordinaciju između vlada , privatnog sektora i međunarodnih organizacija .
Iako se pristupi razlikuju od zemlje do zemlje , smatramo da niti jedna od šest zemalja Zapadnog Balkana koje su potpisale Sofijsku deklaraciju nema prednost u toj tranziciji . Svaka država koristi različite instrumente i strategije u skladu sa svojim ekonomskim mogućnostima i specifičnim izazovima , ali generalni napori su usmjereni ka održivoj budućnosti za sve .
Teret zelene tranzicije ne može se u potpunosti prebaciti na domaćinstva ili privredu . Da bi tranzicija bila uspješna , potrebna je značajna podrška iz različitih izvora . Ključni elementi podrške uključuju vladine subvencije , međunarodne fondove , privatne investicije i politike koje podstiču održive prakse . Državna podrška u vidu subvencija i grantova , poreznih olakšica , regulatornih mjera , podrška finansijskih institucija , te edukacije i podizanje svijesti su neophodni u tranziciji na zelenu ekonomiju .
Banke su fokusirane na održivu profitabilnost i ključni su akteri u finansiranju zelene tranzicije , ali npr . finansiranje domaćinstava od strane banaka nosi kreditni rizik prilikom zaduženja za projekte energetske efikasnosti i obnovljive izvore energije . Državna podrška je ključna za smanjenje kreditnog rizika za domaćinstva u procesu zelene tranzicije , s obzirom na to da ista imaju ograničene platežne sposobnosti . Kroz različite mehanizme kao što su državne garancije , subvencije , porezne olakšice , fondove za zelene projekte i partnerstva sa privatnim sektorom , država može olakšati pristup finansiranju i učiniti zelene investicije pristupačnijim za građane . Time se ne samo umanjuje finansijski teret za domaćinstva , već se i ubrzava prelazak na održiviju ekonomiju . Bankarski regulatori imaju značajnu ulogu u zelenoj tranziciji ( navedena uloga regulatora u poglavlju 2 . ovog dokumenta ), ali dominantno su fokusirani na propisivanje regulatornog okvira , superviziju i objavljivanje podataka i informacija .
Bosna i Hercegovina , kao zemlja u tranziciji sa specifičnim političkim i ekonomskim izazovima , može značajno koristiti zelene obveznice kako bi mobilisala potrebna sredstva za ekološke projekte . Iako je tržište zelenih obveznica u BiH još u začetku , postoji veliki potencijal za rast , s obzirom na potrebu za modernizacijom energetske infrastrukture i unapređenjem održivosti . Emitovanje zelenih obveznica može pružiti BiH potrebna sredstva za podršku zelenoj tranziciji i održivom razvoju . Kroz adekvatne regulatorne okvire , identifikaciju prioritetnih projekata i saradnju sa međunarodnim partnerima , BiH može efikasno iskoristiti ovaj finansijski instrument za unapređenje svoje ekonomske i ekološke održivosti .
11