Zbornik radova Muzeja Hercegovine Nov. 2014 | Page 61

UKRATKO O STAROM MOSTU Pošto će se ubuduće ovaj rad više precizirati na priču o Starom mostu, reći ću nekoliko riječi radi lakšeg snalaženja u tekstu. Za vrijeme lokalnog vladara Hercega Stjepana Vukčića Kosače, polovinom petnaestog vijeka na mjestu današnjeg Starog Mosta, sagrađen je prvi prijelaz preko Neretve- drveni most. Krajem istog vijeka, osvajanjem Hercegovine od strane osmanskog sultana Mehmeda El Fatiha, dolazi do ojačanja i proširenja postojećeg drvenog mosta koji je služio narednih nekoliko decenija. Potreba za trajnijim rješenjem mosta na Neretvi se brzo uočila. Godine 1566. ili 974. hidžretske sagrađen je kameni most- ćuprija osmanskog sultana Sulejmana Veličanstvenog. Vjekovima koji su dolazili poslije Stari Most je bio poznat kao Velika ćuprija ili Stara ćuprija, dok se nije odomaćio današnji naziv. U ratu 1993. godine, most je srušen i postao jednim od svjetskih simbola urbicida. Godine 2004. Stari most je potpuno obnovljen po uzoru na prethodni. Sljedeće, 2005. godine, Stari most i historijska gradska jezgra su proglašeni od strane UNESCO-a baštinom od svjetskog značaja. Osnovne karakteristike mosta su da je građen od kamena tenelije, jednolučne konstrukcije, sa oko 450 blokova kamena u svodu i povezanih sa 13 tona olova i željeza. Sa tri kule u ambijentu,čini jednu cjelinu. KONCEPT MUZEJA STARI MOST Već smo ranije rekli i objasnili pojam «Muzej Stari Most», jer smo bili svjesni da će obnovljeni Stari most biti najbolji propagandni reper Muzeja Starog Mosta u sklopu kojeg se nalazi. Time će posjeta biti osigurana. Koncepcijski, Muzej Stari most je podijeljen na zone A, B, i C. Zona A predstavlja kula Tara, Zona B potez Arheologija, a Zona C Labirint. Zona A je posvećena historijatu Starog mosta, Zona B arheološkoj građi «in situ», a Zona C rekonstrukciji i rehabilitaciji Starog Mosta 2002-2004. godine. Ujedno je to i preporučena hodna staza muzeja to jest put obilaska muzeja od strane posjetilaca. Hodna linija se može podijeliti na vertikalni i horizontalni dio. Vertikalni dio čine stepenice u kuli (58 stepeni nagib), penjanje kroz šest etaža na vidikovac Tare (oko 20 m visine), nakon toga spuštanje strmim stepenicama (basamacima) i prelazak na horizontalnu hodnu liniju do oko pet metara ispod zemlje. Put željeznim mostom, ulazak u Labirint - popločani atrij, također čini horizontalnu hodnu liniju i stepenicama izlazak u Kujundžiluk ulicu. 59