Zbornik radova Muzeja Hercegovine Nov. 2014 | Page 36
Amfora (Krupa, Čapljina) Kamena urna (Mostar)
Eksponat sa Cimske bazilike
Godine 1983. završio sam rad na temu „Dijaci u srednjovjekovnoj
Bosni i Humu“, također tiskan u Tribuniji.9 U međuvremenu sve više i više se
produbljuje i obogaćuje suradnja Muzeja Hercegovina i Zemaljskog muzeja
u Sarajevu. Tako pri stvaranju akumulacije Ramskog jezera kako je poznato
čuveni bronzanodobni lokalitet Gradina u Varvari kod Prozora, utapa se
u jezero. Iskopavanja i istraživanja trebalo je obaviti prije nadolaska vode i
stvaranje jezerske akumulacije. Tako pisac ovih redaka surađuje sa Zemaljskim
muzejom na iskapanju značajnog bronzanodobnog nalazišta. Projekt
financiraju Hidroelektrane na Neretvi i izvodi ga poznati arheolog Borivoje
Čović iz Zemaljskog muzeja. Kada je završena Ramska elektrana lokalitet
Gradina bio je pod vodom. Nakon izvjesnog vremena, jednog ljeta, povukla
se voda sa lokaliteta i omogućila nam da izvedemo još jednu arheološku
kampanju na ovom lokalitetu. Ponovno ista ekipa obavlja iskapanje. Rezultati
velikog i obimnog istraživanja na Varvari kod Prozora publicirani su, ponovno,
u GZM kao prvom i najznačajnijem stručnom i znanstvenom časopisu,
koji izlazi od 1888. godine u Sarajevu. Suradnja sa Zemaljskim muzejom se
nastavlja i učešćem s arheologom Borivojem Čovićem na otkrivanju novog
prahistorijskog naselja u Ćipuljiću kod Bugojna i na iskapanju kasnoantičkog
refugija na Gradini u Biogracima kod Širokog Brijega. Iskapanje se vrši na
čelu sa dr. Irmom Čremošnik. Kratki rezultati istraživanja publicirani su u
Arheološkom pregledu.10
U 70-im godina prošlog stoljeća Akademija nauka BiH uvodi specijalnu
metodologiju istraživanja na polju arheologije. Naime, na prijedlog eksperata
za arheologiju uspostavljaju se tzv. društveni ciljevi (D.C.) koji određuju
prioritete arheoloških istraživanja. Sukladno ovoj praksi, koju sprovodi prof.
dr. Alojz Benac, Muzej Hercegovine sudjeluje na natječaju za arheološka
istraživanja kod interesne Zajednice nauke BiH. Tako pisac ovih redaka
provodi projekt „Kasnoantička sakralna arhitektura u Hercegovini“. Nakon
9 Anđelić T., Dijaci u srednjovjekovnoj Bosni i Hercegovini, Tribunia, 7, ZMT, Trebinje, 1983, str.
81-100.
10 Čremošnik Dr, I., Arheološki pregled, Beograd 1977.
34