Zbornik radova Muzeja Hercegovine Nov. 2014 | Page 34

1965. godine kao mladi kustos učestvovao sam na iskapanju i istraživanju srednjovjekovnog starog grada Blagaja kod Mostara. Tu sam sudjelovao kao suradnik Zemaljskog muzeja Sarajevo, koji je bio nositelj projekta arheoloških istraživanja srednjovjekovnih bosanskih gradova. Iskopavanje je trajalo cca tri mjeseca. Na žalost rezultati iskapanja nisu nikad publicirani.1 Drugi moj učinak je prijenos bogato ukrašenog stećka iz Humilišana u Bijelom Polju. Bio je smješten u lapidariju Muzeja Hercegovine sa drugim stećcima, prenešenim iz drugih dijelova Hercegovine. Danas je pred Bošnjačkim centrom za kulturu u Mostaru. Pored toga, moj zadatak je bio rekognosciranje terena Hercegovine, a kao rezultat toga bilo je otkrivanje nekoliko prahistorijskih nalaza u Gubavici, Rabini kod Nevesinja i Docu, koje sam publicirao kao arehološki prvijenac u GZM, Sarajevo 1969. godine.2 Kako je vrijeme promicalo dolazi do tzv. „zlatnog doba“ bosanskohercegovačke arehologije, 60-tih i 70-tih godina prošlog stoljeća. Nakon obimnog rekognosciranja terena, na prostoru Mostara i okolice, nailazi se na ostatke kolosalne kasnoantičke bazilike u Cimu kod Mostara, ubicirajući mjesto gdje se nalazila bazilika u Mostaru. Počinje se razmišljati o daljnjim radovima na iskopavanju samog objekta. Na prijedlog Muzeja Hercegovine Skupština općine Mostar otkupljuje zemljište na lokalitetu „Crkvina.“ Nakon toga počinje iskapanje sakralne građevine koje traje pune četiri godine. Nakon iskapanja bazilike, razumijevanjem Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirodnih rijetkosti u Sarajevu, ista je konzervirana i arheološki restaurirana. Od tada pa do danas ne prestaje zanimanje za ovaj objekt, kako kod naših tako i inozemnih znanstvenika (Njemačka, Poljska, Italija, Francuska, Austrija i dr.). Mostar može biti ponosan ovim objektom, koji ne nalazi analogije u našem bližem i daljem okolišu. Ne samo da je ovaj objekt izuzetno zanimljiv po planu nego je zanimljiv i po pokretnim arheološkim nalazima (kamena ukrasna plastika), koja sadrže čak i ukrase koje možemo ubrojiti u klasične dekorativne elemente. Nalazi iz Cima Muzeju Hercegovine otvorili su put suradnje, kako naših tako i inozemnih znanstvenika i arheologa. Otkopavanje i restauracija bazilike, kao i otkup zemljišta imao je svoju cijenu za ovaj Grad, ali na koncu dobili smo najstariji živući arheološki spomenik Mostara i okolice. Ako znamo da je objekt u Cimu iz vremena od 4. do 6. stoljeća onda možemo slobodno tvrditi da je stariji od bilo koga arheološkog lokaliteta u Mostaru. Rezultati iskapanja publicirani su 1 Iskapanja na Blagaju izvedena su 1965. godine. Rezultati istraživanja nisu publicirani. 2 T. Anđelić, Nekoliko prahistorijskih nalaza u Hercegovini – Gubavica, Rabina, Dolac, Glasnik N. S. A. sv- XXIV. ZMS, Sarajevo, 1969, str. 109-113. 32