Zbornik radova Muzeja Hercegovine Nov. 2014 | Page 20

Knjižnica Muzeja: Istovremeno, kad je utemeljen Muzej počela se formirati i raditi knjižnica sa zadatkom da prikuplja knjižni fond koji se odnosi, ponajprije, na područje Hercegovine. Taj fond obuhvata publikacije, knjige iz oblasti povijesti, arheologije, etnologije i književnosti za potrebe kustosa Muzeja, znanstvenika i djelatnika iz kulture, studenata i učenika. Knjižnica je imala više od 6000 raznih knjiga, monografija i 86 naslova periodike, uglavnom stručnih muzejskih publikacija. Knjižni fond je obrađen po suvremenim bibliotečkim pravilima i ima abecedni, stručni, topografski i posebno bogat predmetni katalog. Muzej Hercegovine je imao sljedeće stalne izložbe: Prošlost Mostara otvorena u Ćejvan-Ćehajinoj džamiji 1965. godine, a u današnjoj zgradi medrese otvorena je izložba revolucije i radničkog pokreta 1961. godine, pod imenom Odjel revolucije. U Spomen kući S. Ćorovića bilo je pet izložbi: Život i djelo Alekse Šantića, Spomen soba Alekse Šantića, Život i djelo Hamze Hume, Spomen soba Svetozara Ćorovića i Tiskarsko-izdavačka djelatnost Mostara od 1872. do 1941. godine. Sve ove postavke bile su stalne kao i postavke Život i djelo Džemala Bijedića koja se nalazila u njegovoj rodnoj kući, te izložba Život i djelo Gojka Vukovića koja se nalazila također u njegovoj rodnoj kući. Posebno vrijedna građa Muzeja Hercegovine: 1. Fototeka Antona Zimola (negativi- staklo i pozitivi Mostara iz turskog i austrougarskog perioda). Posebno su značajni negativi na staklu koji se odnose na Mostar iz turskog i austrijskog perioda. 2. Rimska Stela iz 4. Stoljeća prije nove ere nađena u Sovićima, a smještena u lapidariju Muzeja Hercegovine. Bila je potpisana. „-Mjesto mrtvih - Leo i Kvatila podižu spomenik kćeri Pulupi – Vuki najnesretnijoj umrla u 22. godini života. Na ovome mjestu ne smije se nitko pokopati.“ Jedina je potpisana na Balkanu uz sličnu koja se nalazi u Arheološkom Muzeju u Splitu. 3. Oružje i nakit etnografskog odjela. 4. Pored stalnih izložbi u Odjelu književnosti postojala je zavičajna zbirka Hercegovačkih pisaca. Aleksa Šantić i Svetozar Ćorović imali su bogate knjižnice. Također u Spomen sobi Svetozara Ćorovića bila je numizmatička zbirka kao i originalni rukopisi A. Šantića, S. Ćorovića, H. Hume koji su analitički obrađeni. 18