Zbornik radova Muzeja Hercegovine Nov. 2014 | Page 118

broadcast (televizijski) dizajn, web dizajn, web 3D i multimediju. U zadnje vrijeme su fokusirani na projekte iz digitalizacije i multimedijalne prezentacije kulturnog naslijeđa. Nove tehnologije nam pružaju mogućnost vjerne 3D rekonstrukcije objekata koji više ne postoje. Korisniku se nudi mogućnost virtuelne šetnje kroz interaktivne 3D modele objekata i saznavanje o njima iz pričanja virtuelnih vodiča. Projekti virtuelne rekonstrukcije Isa-begove tekije u Sarajevu i Crkve Sv. Trojice u Mostaru biće opisani u nastavku. Muzeji su mjesta gdje posjetioci uče o historiji kroz odabrane eksponate. Međutim, objekti su obično tako postavljeni da ih se može vidjeti samo sa jedne strane. Dok u muzeju ne možemo uzeti objekat u ruku i razgledati sve njegove detalje, u virtuelnom muzeju je to moguće. Također je moguće pogledati digitalnu priču o objektu, njegovoj upotrebi i historiji. Virtuelni muzej BH tradicionalnih predmeta, kao primjer takvog koncepta, biće prezentiran u ovom radu. Stećci su bogato ukrašeni srednjevjekovni nadgrobni spomenici. Njihovi najljepši primjerci se nalaze u kolekciji Zemaljskog muzeja u Sarajevu. Digitalni katalog stećaka nudi virtuelnu prezentaciju ovih eksponata digitaliziranih tehnikom fotogrametrije. Internet prezentacija ove kolekcije privući će posjetioce u Zemaljski muzej da saznaju više o ovim vrijednim objektima kulturnog naslijeđa. 2. Virtualna rekonstrukcija Isa-begove tekije u Sarajevu Riječ „tekija“ potiče od arapske riječi takkiya, koja znači „nasloniti se“ ili „biti podržan“, pa tako takkiyya označava „mjesto ili stvar na koju se oslanja, gđe se odmara“. Tekija označava građevinu koja pripada skupini islamskih vjernika, sufija, u kojoj se oni okupljaju oko šejha i obavljaju svoj obred. Isa-begova tekija je jedna od najznačajnijih tekija u Sarajevu (slika 1a). Sagrađena je prije 1462. godine i predstavlja jednu od najstarijih ustanova u Sarajevu. Isa-beg Ishaković, utemeljitelj Sarajeva, spominje je u svojoj zakladnici (vakufnami) iz 1462. godine, i pored drugih imanja, musafirhanu i imaret uz nju [Zujo01]. Lokacija same Isa-begove tekije nije slučajno izabrana. Naime, tekije su se inače uvijek gradile u prirodnom okruženju i bile potpuno otvorene prema njemu. Rijeka, stijena, klanac ili kanjon te brdo, najčešće su oznake mjesta na kojima se tekije podižu, što je slučaj i s ovom tekijom. Same sufije 116