Zbornik radova Muzeja Hercegovine Nov. 2014 | Page 10

Stvarni početak rada zavičajnog muzeja kakav je i danas vežemo za
24. april 1950.3 godine. Na osnivačkoj konferenciji prisustovalo je oko 40
građana, pomoćnik ministra prosvjete Bosne i Hercegovine Vlajko Ubavić,
direktor Zemaljskog muzeja iz Sarajeva Špiro Kulišić, povjerenik Oblasnog
narodnog odbora za prosvjetu Mihajlo Laličević. O tradiciji osnivanja
muzeja u južnoslavenskim zemljama u prvoj polovini 19. stoljeća govorio je
u svom obraćanju direktor Zemaljskog muzeja Kulišić ističući da je u Bosni i
Hercegovini prvu zamisao i prvi prijedlog za osnivanje muzeja iznio već 1850.
fra Jukić. Za pokretanje mostarskog zavičajnog muzeja, dakle veže se svečani
povod stogodišnjice rođenja prve zamisli o osnivanju „Bosanskog muzeja“.
U vrlo zanimljivoj diskusiji učestovali su mnogi ugledni građani Mostara, a
izabran je i muzejski savjet4 koji je funkcionirao kao radno tijelo. Zaključci su
bili da se pronađu podesne prostorije za smještaj muzeja, da se osigura budžet,
postavi potrebno osoblje, priđe prikupljanju muzejskih predmeta, nabavi
stručna literatura itd.
Četiri odjeljenja Muzeja: Odjeljenja historije, arheologije, etnologije i
književnosti postale su i ostale osnova rada sve do danas.
Već 1955. godine otvorena je prva stalna postavka na kojoj je prikazana
do tada prikupljena etnografska građa i dokumentacija. Pripreme su trajale
nekoliko godina.U periodu 1953. godine djelimično je riješena postavka da
bi u 1954. godini određen veći budžet za otkup predmeta5 što je rezultiralo
otvaranjem stalne postavke 14. februara 1955. godine sa dva muzejska
odjeljenja, odjeljenje NOB-a i etnografsko odjeljenje.6 Postavka se naravno i
sljedećih godina dopunjavala7 na način otkupa predmeta i donacije građana.8,

3
4

5
6
7
8

8

narodnog oslobođenja u Mostaru, Tuzli i Drvaru.“, Vidi: Milišić Senija, Institucionalizacija
nauke u Bosni i Hercegovini (1945.-1958.), Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i
međunarodnog prava, Sarajevo, 2007, str. 148-149.
R.(edakcija):“U Mostaru je osnovan zavičajni muzej - Muzej Hercegovine“, Sloboda (Mostar),
br.16 (161), godina VII, 30. 04. 1950., str. 5-6.
„U ovaj savjet su izabrani: Radovan Papić, predsjednik, Dušan Grk, podpredsjednik Oblasnog
narodnog odbora, Husaga Ćišić, Sava Semiz, fra Pavo Dragičević, profesori: Boso Miladin,
Munevera Mahić, Dimitrije Kurilić, Sulejman Kulenović, Duško Čapin, Filip Bašić i Božo
Pejković; zatim Povjerenik za Prosvjetu i kulturu ONO Mihajlo Laličević, Safet Ćišić, Nada
Bitanga-Novak, Mile Ratković, Puba Losse, Mirko Bruk, Hasan Dedić, Karlo Afan de Rivera,
Zorka Ostojić, Dobro Kuljić i Malaček.“ Vidi; „U Mostaru je osnovan zavičajni muzej-Muzej
Hercegovine“, Sloboda, Mostar, br 16 (161), godina VII, 30. 04. 1950., str. 6.
Rajković, Salih: “Nova kulturna ustanova u Mostaru“, Sloboda (Mostar), br. 7., godina X,. 14. 02.
1955. str. 15.
Rajković, Salih: “Povodom nedjelje muzeja“, Sloboda (Mostar), br. 19, godina X, 19. 05. 1955.,
str. 4.
Karabeg, Mugdim: “Kroz odjeljenja Narodno-oslobodilačke borbe“, Sloboda (Mostar), 27. 07.
1955., br. 28., godina X, str. 2.
Karabeg, Mugdim: “Pojedinci i društvene organizacije mogu pribaviti zavičajnom muzeju
dragocjene fotografije i dokumente“, Sloboda (Mostar), br. 47., 15. 12. 1955., str. 4.