Zbornik radova Muzeja Hercegovine Nov. 2014 | Page 20

Knjižnica Muzeja:
Istovremeno, kad je utemeljen Muzej počela se formirati i raditi knjižnica
sa zadatkom da prikuplja knjižni fond koji se odnosi, ponajprije, na područje
Hercegovine. Taj fond obuhvata publikacije, knjige iz oblasti povijesti,
arheologije, etnologije i književnosti za potrebe kustosa Muzeja, znanstvenika i
djelatnika iz kulture, studenata i učenika. Knjižnica je imala više od 6000 raznih
knjiga, monografija i 86 naslova periodike, uglavnom stručnih muzejskih
publikacija. Knjižni fond je obrađen po suvremenim bibliotečkim pravilima i
ima abecedni, stručni, topografski i posebno bogat predmetni katalog.
Muzej Hercegovine je imao sljedeće stalne izložbe:
Prošlost Mostara otvorena u Ćejvan-Ćehajinoj džamiji 1965. godine, a u
današnjoj zgradi medrese otvorena je izložba revolucije i radničkog pokreta
1961. godine, pod imenom Odjel revolucije.
U Spomen kući S. Ćorovića bilo je pet izložbi:
Život i djelo Alekse Šantića, Spomen soba Alekse Šantića, Život i djelo
Hamze Hume, Spomen soba Svetozara Ćorovića i Tiskarsko-izdavačka
djelatnost Mostara od 1872. do 1941. godine. Sve ove postavke bile su stalne
kao i postavke Život i djelo Džemala Bijedića koja se nalazila u njegovoj
rodnoj kući, te izložba Život i djelo Gojka Vukovića koja se nalazila također u
njegovoj rodnoj kući.
Posebno vrijedna građa Muzeja Hercegovine:
1. Fototeka Antona Zimola (negativi- staklo i pozitivi Mostara iz turskog
i austrougarskog perioda). Posebno su značajni negativi na staklu koji se
odnose na Mostar iz turskog i austrijskog perioda.
2. Rimska Stela iz 4. Stoljeća prije nove ere nađena u Sovićima, a smještena
u lapidariju Muzeja Hercegovine. Bila je potpisana.
„-Mjesto mrtvih - Leo i Kvatila podižu spomenik kćeri Pulupi – Vuki
najnesretnijoj umrla u 22. godini života. Na ovome mjestu ne smije se nitko
pokopati.“
Jedina je potpisana na Balkanu uz sličnu koja se nalazi u Arheološkom
Muzeju u Splitu.
3. Oružje i nakit etnografskog odjela.
4. Pored stalnih izložbi u Odjelu književnosti postojala je zavičajna
zbirka Hercegovačkih pisaca. Aleksa Šantić i Svetozar Ćorović imali su bogate
knjižnice. Također u Spomen sobi Svetozara Ćorovića bila je numizmatička
zbirka kao i originalni rukopisi A. Šantića, S. Ćorovića, H. Hume koji su
analitički obrađeni.

18