Zbornik radova Muzeja Hercegovine Nov. 2014 | Page 17

ikone na platnu iz 18. i 19. stoljeća, kao i slike pejzaža i prirode) neophodna je intervencija - zahvat. Pošto su svi fondovi od izuzetne važnosti za kulturno nasljeđe Bosne i Hercegovine, trebalo bi, urgentno, animirati društvene strukture u smislu hitnog iznalaženja sredstava i pomoći kolektivu Muzeja Hercegovine u sanaciji muzejskih eksponata.“26 Navedeni problemi se djelimično rješavaju povratkom u kuću Džemala Bijedića 13. 12. 1999.godine. Usporedo teku i aktivnosti za povrat kuće Svetozara Ćorovića. Uz pomoć Švicarske ambasade te nastojanja Gradske uprave Mostara, Gradskog vijeća Mostara, Srpskog kulturnog društva „Prosvjete“ i Muzeja Hercegovine Mostar, kuća je svečano otvorena 8. juna 2000. godine. Osim povrata kuće Muzeju Hercegovine za uspostavu Odjeljenja književnosti kao i ranije, kuća sada, rješenjem Gradske uprave Mostara prima i novog stanara, a to je Srpsko kulturno društvo „Prosvjeta“ Mostar u jednu trećinu prostorija. Muzej u kuću ponovo unosi spašenu građu o Aleksi Šantiću i Hamzi Humi, otvara spomen sobe toj dvojici pjesnika kao i prije rata, te ponovo otvara biblioteku Odjeljenja književnosti. Ove aktivnosti prate i aktivnosti Gradske uprave Mostara i drugih institucija na ovom polju, a to su postavljanje nove biste pjesnika Alekse Šantića u parku, nastavak manifestacije Šantićevih večeri poezije, posjete škola i turista stalnoj postavci, te izlaženje publikacija o pjesniku u izdanju Muzeja Hercegovine. Postavke Muzeja su urađene pod stručnim nadzorom mr. Šabana Zahirovića. Važno je istaći i aktiviranje časopisa “Hercegovina” poslije rata. Dana 12. 01. 1998. godine u prostorijama Arhiva Hercegovine održava se konstitutivni sastanak, te formira redakcija i pokreće izlaženje novih brojeva. Uvrštenje Starog mosta na Unescovu listu zaštićene svjetske kulturne baštine 2005. godine, te rezultati arheoloških istraživanja na lokaciji Starog mosta s kulama, bile su povod otvaranje 23. jula 2006. godine novog odjela Muzeja Hercegovine tzv. Odjela „Stari most“ smještenom u kompleks kule Tare i uklopljenom u integralni arhitektonsko-historijski prostor. Na pet spratova u autentičnom interijeru istočne mostne kule na temelju relativno ograničenog arheološkog i historijskog fundusa nastojala se dočarati slika života na mostu i oko njega sa svim njegovim aspektima od kulturnohistorijskog, arhiktektonskog, privrednog, vojnog do svakodnevnog. Naglašena je specifičnost razvoja stare gradske jezgre i međusobno ispreplitatanje mosta i grada, koji nosi most i u imenu. Danas, osim Postavke „Stari most“ i postavke o pjesnicima u Odjeljenju književnosti – spomen kuća Svetozara Ćorovića, spomen kuća Džemala Bijedića osim primarne građe i postavke o Džemalu Bijediću predstavlja i primjer arhitekture i kulture življenja bosanskohercegovačkog stanovništva 26 Vidi; Hodžić Sabit, “Ugrožene umjetnine”, Most (Mostar) br. 134 (45) godina 2001., str 77-78. 15