Zbornik radova Muzeja Hercegovine Nov. 2014 | Page 12

Za potrebe odjeljenja književnosti adaptirana je rodna kuća Svetozara
Ćorovića. Kako navodi profesor Ivan Kordić,11 inače dugogodišnji kustos u
tom odjeljenju, brojni su problemi pratili sve ranije pokušaje da se prikupi,
obradi i prezentira ogromno hercegovačko pisano blago. Tek dobijanjem kuće
književnika Svetozara Ćorovića Odjeljenje književnosti to je donekle riješeno,
a zvanično počinje sa radom 1968. godine. Radna soba Alekse Šantića je i ranije
povremeno primala posjetioce, ali se sa pravim i muzeološkim poslovima
počelo uz stotu godišnjicu rođenja velikog pjesnika. Šantićev posljedni dom
- rodna kuća Svetozara Ćorovića, i danas Odjeljenje književnosti Muzeja
Hercegovine u Mostaru u Ulici maršala Tita 180. sagrađena je 1874. godine.
Kuću je sagradio Nikola Ćorović, otac poznatog književnika Svetozara i
historičara Vladimira Ćorovića.
Kuća je imala pet stalnih postavki i četiri biblioteke.
Radnu sobu pjesnika Alekse Šantića je 1928. godine njegova sestra Persa
poklonila Zemaljskom muzeju Sarajevo. Soba je 1946. godine vraćena u
Mostar i smještena u prostorije “Abraševića”.12
Kasnije je prenesena u Ćorovića kuću - danas Odjeljenje književnostigdje joj je pravo mjesto. Već od 1964. godine radna soba Alekse Šantića prima
povremeno posjetioce. Prvi kustos u pomenutoj sobi je bio Branko Šantić, sin
Aleksovog brata.
Stalna postavka „Život i rad Alekse Šantića“ otvorena je 20. 03. 1969.
godine. Druga adaptacija Ćorovića kuće počela je 11. 10. 1986. godine i trajala
je sve do 11. 02. 1988.godine.
Period 70-tih godina13 obilježava rad muzeja preko svojih odjeljenja
gdje se ostvaruju zavidni rezultati. Foto i kino snimanja se počinju odvijajati
redovno i prate sve važnije datume. Izdvajamo polaganje kamena temeljca
za Fabriku elektrolize u Baćevićima, otkrivanje spomenika palim borcima –
fudbalerima Veleža itd. To vrijeme karakterizira i početak intezivnijeg rada
historijsko-arheološkog odjeljenja. Izdvajamo završetak konzervatorskih
radova na arheološkim iskopinama u Žitomislićima. U periodu od 21. maja pa
do 1. juna 1972. godine muzej je vršio iskopavanja prahistorijskih tumulusa na
prostoru Gubavice. Rezultati iskopavanja su potvrdili da otkriveni arheološki
objekti iz Gubavice vremenski pripadaju starijoj i mlađoj fazi glasinačke
kulture. Etnološko odjeljenje osim redovnih poslova na brizi vrijednih
predmeta doprinosi afirmaciji manifestacije „Festival izvornog folklora
Hercegovine“, radi na naučnom projektu migracija u Hercegovini, te prikuplja
podatke o porijeklu porodica i sela ovih prostora. U Odjeljenju književnosti
11 Kordić, Ivan, „Odjeljenje književnosti Muzeja Hercegovine Mostar“, Baština br. 1, Muzej
književnosti i pozorišne umjetnosti BiH, Sarajevo, 1990. godina, str. 297-304.
12 Gregor Čremošnik, Radna soba pok. Alekse Šantića. GZM-Sarajevo. 1928. str. 161.
13 Brbor, Z(lata): “Muzej obogaćuje istoriju“ Sloboda (Mostar) br.12, 18. 03. 1974., str. 6.

10