Zbornik radova Muzeja Hercegovine Nov. 2014 | Page 108

Nakon opisa oštećenja i razmatranja mogućnosti i načina zaštite muzejskog predmeta pristupa se po potrebi dezinsekciji koja podrazumijeva proces uklanjanja insekata u raznim stadijima razvoja. Postoji više metoda koje se mogu koristiti. Jedna od najčešće korištenih metoda je upotreba niskih temperatura. Za ovu metodu muzejski predmeti se pripremaju na taj način da se upakiraju u plastične vreće kojima se istisne zrak i zaljepe ljepljivim trakama. Vreće se adekvatno obilježe (predmet, inventarni broj i datum) i smjeste u zamrzivač na najnižu temperaturu i gdje se ostave do 10 dana. Nakon završenog procesa, vreće se izvade i ostave da postignu sobnu temperaturu kako bi se izbjeglo stvaranje kondenza. Sljedaća faza rada na predmetima od tekstila je proces suhog čišćenja koji se provodi upotrebom odgovarajućeg usisivača, mekanih četkica i zaštitne mreže. Suho čišćenje se koristi u slučajevima kada nije potrebno ili nije moguće mokro čišćenje radi nepostojanosti boja i mogućnosti stvaranja većih oštećenja. Za suho čišćenje se osim usisivača, koji se koristi za izvlačenje akumuliranih nečistoća, mogu koristiti i spužve napravljene od vulkanizirane prirodne gume koje se u prodaji mogu naći pod nazivom Smoke sponge, koje mehaničkim putem uklanjaju akumuliranu nečistoću, koja se naknadno s predmeta uklanja četkicama i usisavačem. Prema potrebi, jedna od faza rada na predmetu je i proces mokrog čišćenja, koji se provodi u kadi i s otopinom neutralnog detrđenta i vode. Prije mokrog čišćenja, potrebno je izvršiti probu postojanosti boja, a nakon toga Slika 1. Mokro čišćenje 106