DRAMSKI ODGOJ – NASTAVNA METODA I / ILI POSEBAN PREDMET?
Maša Rimac Jurinović Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu masarimac @ gmail. com
Sažetak
PLENARNO IZLAGANJE
DRAMSKI ODGOJ – NASTAVNA METODA I / ILI POSEBAN PREDMET?
Dramskopedagoški pristup u nastavi i izvannastavnim aktivnostima potiče cjeloviti razvoj pojedinca, olakšava ovladavanje gradivom, stvara pozitivno ozračje u skupini i omogućava pripremu za stvarni život u sigurnim okolnostima. Dakle, dramskopedagoški je pristup i više nego dobrodošlo metodičko osvježenje u radu, točnije trebao bi usustavljeno biti prisutan u odgojno-obrazovnome radu vrtića i škola. No, na koji način bi dramski odgoj trebao biti dio sustava? Kao metoda ili poseban predmet? O prednostima i nedostatcima navedenih aspekata promišljam u radu te stručnu i znanstvenu zajednicu pozivam na raspravu i donošenje zaključaka. Ključne riječi: dramski odgoj, nastavni predmet, škola, vrtić
Uvod
Velika većina nas prisutnih na ovome Simpoziju aktivni smo zagovaratelji primjene dramskih aktivnosti u nastavi. Nebrojeno puno puta smo se na svojoj koži osvjedočili da je takav pristup učinkovit i pouzdan metodički suputnik u učionici( a i izvan nje). Sigurna sam da i velika većina prisutnih zagovara Dramski odgoj kao zaseban predmet. I sama bih se odmah na početku ovoga izlaganja izjasnila za i – i metoda i predmet. No, s malom zadrškom jer me muči nekoliko ili aspekata ove dileme o kojima bih voljela nešto reći.
Prije promišljanja o tome što sve dramski odgoj može / treba biti u školi, voljela bih pojasniti kako i s kojim značenjem upotrebljavam dramskopedagoške termine u ovome izlaganju. Nastojat ću biti sažeta jer sam se tom problematikom, kao suautorica, detaljno bavila u radu Kazališna / dramska umjetnost u odgojnoobrazovnome procesu: prijedlog klasifikacije i pojmovnika( Gruić i sur. 2018).
Dakle, dramska je pedagogija interdisciplinarno područje koje obuhvaća dramaturgiju, teatrologiju, mnoge grane kazališnoga područja i pedagogiju. Unutar toga područja ostvaruje se dramski odgoj kao oblik rada s djecom, mladima i odraslima, a unutar njega razlikujemo tri velika područja: dramsko izražavanje, dramsko stvaralaštvo i dramsku kulturu. Dramskim se izražavanjem utječe na razvoj, sazrijevanje i odrastanje pojedinca, a cilj nam je unutar ovoga područja doći do razvojnih, izražajnih, samospoznajnih i obrazovnih ishoda. Drugo područje, dramsko stvaralaštvo, obuhvaća dramsku naobrazbu, a cilj je ovoga područja osposobiti sudionike za aktivno sudjelovanje u stvaranju i igranju predstave. I kao treće, ali i najsnažnije zastupljeno u odgojno-obrazovnome sustavu, razlikujemo područje dramske kulture. Ono obuhvaća prije svega teorijsku dramsku naobrazbu, koja se u najboljem slučaju upotpunjuje s praktičnim iskustvom( gledanje, analiza i vrednovanje predstava), a za cilj ima podizanje razine gledateljske kompetencije( Gruić i sur. 2018).
Pogrešno bi bilo ovu podjelu razumijevati kao jasno omeđenu i kruto odvojenu. Upravo suprotno, ova se područja prožimaju, isprepliću i nadopunjavaju te paralelno, radeći primjerice na predstavi s djecom i mladima, jačamo njihovu gledateljsku kompetenciju i ostvarujemo mnoge druge odgojno-obrazovne ishode. Upravo zbog tih karakteristika, dramski je odgoj svoje metodičke pristupe i instrumentarij oblikovao služeći se kazališnim izvorima i utjecajnim metodičkim uzorima, poput primjerice poput D. Rosandića, koji pojašnjavajući dramski tip sata navodi da se u: oblikovanju dramskoga sata rabe( se) rezultati dramske pedagogije, koja se uključuje u nastavu svih nastavnih predmeta( Rosandić 2005: 101). U nastavku svoje
50
Z B O R N I K R A D O V A 2 0 1 9.