dimenzija čitalačkoga razumijevanja: razumijevanje doslovnoga značenja, reorganizacija, inferencijalno razumijevanje – formuliranje pretpostavki, hipoteza, evaluacija, aprecijacija – oblikovanje pozitivnoga mentalnoga sklopa prema tekstu( prema predavanju i radionici Tomislava Reškovca na međužupanijskom stručnom sku
pu učitelja i nastavnika hrvatskoga jezika Agencije za odgoj i obrazovanje u Zagrebu 21. 8. 2018.). Drugim riječima, ovom se tehnikom može provjeriti pamćenje doslovnih informacija izrečenih u tekstu, razumijevanje uzročno-posljedičnih veza, ali i potaknuti na kritičko mišljenje, stvaranje vlastitih etičkih i estetskih kriterija o liku ili sadržaju.
Tehnika je ekonomična jer se na jednostavan način pouzdano može provjeriti razina koju učenici dohvaćaju, još značajnija po tome što omogućuje poticanje na stvaralački napor i otvaranje prema zahtjevnijim razinama a da toga učenik gotovo nije ni svjestan. Važno je zato razmišljati o sadržaju i redoslijedu pitanja koja će učiteljica postavljati. Dobro je započeti osnovnim informacijama o liku kako bi učenik utvrdio okvire, privikao se na lik i u nastavku bio sigurniji u iznošenju stavova svoga lika i spremniji opravdavati i braniti njegove postupke. Tada se događa čarolija jer učenik odgovara na temelju vlastitih osjećaja i spoznaja, onako kako on osjeća i razumije lik. Osim što je iskustvo vrijedno za učenika jer na vrućem stolcu dolazi do nekih spoznaja do kojih možda drugim načinima ne bi došao, a koje će najvjerojatnije trajno pamtiti, vrijedno je i za učiteljicu. Ponekad o učeniku otkriva nešto novo i upotpunjuje sliku o njemu, ponekad učenik iznese ideju koju u svojoj učiteljskoj interpretaciji nije predvidjela.
Tehnika vrućega stolca zanimljiva je kada se ispituje, odnosno tumači, neki sporedni ili lik s osobinama suprotnima( da ne kažemo negativnima) od glavnoga lika. Uzmimo primjer Lucije u pripovijetki Iz velegradskog podzemlja Vjenceslava Novaka. Učenici su skloni, premda svjesni loših postupaka glavnoga lika Mike, razumjeti ih, lako nalaziti za njih razloge i opravdanje( iskustvo autorice teksta). Vjerojatno takvom shvaćanju pridonose postupci njegove žene Lucije koja mu oprašta i poziva ga da se vrati obitelji. Učenici uglavnom prihvaćaju takvo rješenje i nemaju potrebu dalje analizirati ni Lucijine ni Mikine postupke, pa tako ni društvene odnose. Međutim, kada se nađu na vrućem stolcu u ulozi Lucije, uz pitanja: Kako izgleda prostor u kojemu živi tvoja obitelj? Opiši svoju djecu. Što osjećaš prema njima? Kako provodiš dane? Što osjećaš prema Miki nakon tragedije s Evicom? Želiš li da se nešto promijeni u vašem životu? Što misliš da možeš učiniti da promijeniš situaciju? i sl., suočavaju se s problemom, nadograđuju i mijenjaju stavove, postižu, dakle, više razine kognitivnoga i afektivnoga( moguće i metakognitivnoga) učenja.
Međutim, namjera je u ovom radu opisati postizanje ishoda prepričavanja s promjenom gledišta, a to je domena jezika i komunikacije u 6. razredu. Polazišni tekst ipak je književni, Pajine izmotancije Stjepana Tomaša( Zelena čitanka, čitanka za 6. razred OŠ). Pomoću tehnike vrućega stolca moguće je opširno razraditi i nadograditi, tj. interpretirati glavne, sporedne i, u tekstu marginalne likove. Glavni su dječak Dragutin i njegov prijatelj Pajo, sporedni su Dragutinova nebiološka majka, čovjek iz trgovine, učenici 6. razreda u školi, a mogu se dodati i oni koji u tekstu nisu spomenuti, npr. učitelj, kupci u trgovini, prodavač itd. Dobro je da se učenici oprobaju u što više likova kako bi bili sigurniji u razumijevanju odnosa među različitim likovima i događajima, razlučivanju događaja u kojemu određeni lik sudjeluje ili ne, odnosno, koje će sadržaje uvrstiti u svoje gledište i biti sigurni u aktivnosti prepričavanja. Spomenuti tekst, nadalje, nudi otvaranje emocionalnih, socioloških i etičkih problema. Nije, međutim, bitno zaključiti samo kako su laganje, krađa i izdaja prijatelja neprihvatljiva ponašanja, koliko su isprika i opraštanje vrijedni u odnosima bliskih osoba, nego i sagledati pozadinu, uzroke koji dovode do nekoga ponašanja.
U ovome primjeru upravo je lik Paje primjeren sagledavanju takve problematike za uzrast učenika 6. razreda. Iskustvo zadobiveno bivanjem u ulozi Paje i njemu sličnih primjera u učenika snažnije razvija resurse za kvalitetnije međuvršnjačke odnose. U nekoj od sljedećih nastavnih faza učenici se pripremaju za usmeno prepričavanje s promjenom gledišta. S obzirom na ciljeve koje učiteljica želi postići, određuje se vrijeme vježbanja, upućuje na dotjerivanje stila izražavanja itd. Vidimo da se s ciljanim ishodom prepričavanja s promjenom gledišta- OŠ HJ A. 6. 1. Učenik govori i razgovara o pročitanim i poslušanim tekstovima, isprepliću i drugi iz domena Jezika i komunikacije, Književnosti i stvaralaštva( 2019., Odluka o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Hrvatski jezik za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj), također i međupredmetnih tema.
78
Z B O R N I K R A D O V A 2 0 1 9.