Uz oživljenu Ivanu, maštovitu scenografiju, doprinos mladih studenata koji su predstavu glazbeno obogatili te posebnu energiju roditelja glumaca, priča I. Brlić-Mažuranić dotakla je srca djece. Premda je ova predstava obilježila kraj pedagoške godine, ona je označila i početak novog putovanja djece u svijet priča.
No, o tome nekom drugom prilikom...
Umjesto zaključka
Nerijetko se događa da odgojitelji roditelje vide kao osobe koje im predstavljaju prijetnju, s kojima se teško surađuje ili koji imaju netočnu percepciju o radu odgojitelja. Zaboravljamo pritom da smo mi ti koji im moramo otvoriti vrata skupine, pokazati im i uključiti ih u život njihove djece u vrtiću. Na taj način i djeci nudimo pozitivan primjer kako drugoga razumjeti, na koje načine komunicirati i ostvariti suradnju ali i konstruktivno riješiti probleme. Ovaj je projekt ujedinio sve oblike suradnje roditelja i odgojitelja( i lokalne zajednice), a sve s ciljem djetetove dugoročne dobrobiti. U Nacionalnom kurikulumu za rani i predškolski odgoj i obrazovanje( 2014: 14) piše: U kvalitetnom vrtiću odgojitelji i drugi stručni djelatnici roditeljima tj. skrbnicima djece nude različite prilike u kojima obitelji mogu učiti jedne od drugih i međusobno se podržavati.
Ovim projektom postigli smo upravo to, ali i još mnogo toga. Tijekom trajanja projekta u odgojnoj je skupini vladala posebna atmosfera, a svaki od sudionika doživio ga je na sebi svojstven način. Roditelji su se međusobno bolje povezali, sklopili su nova prijateljstva, smijali se i igrali, možda nakratko zaboravili na probleme i stres koji ih okružuju. Usudila bih se reći da su dotakli dijete u sebi i nakratko se vratili u djetinjstvo.
Djeca su uživala gledajući svoje roditelje na pozornici, a njihova očarana lica i osjećaj ponosa nemaju cijenu. Poticaja za dječju igru nije nedostajalo jer svaka je predstava bila motiv da sami stvaraju nove i kreativne ideje. Vrijednost ovog projekta za svakodnevni odgojno-obrazovni rad s djecom nema potrebe naglašavati. S obzirom na to da je ovo bio prvi projekt u mom radnom iskustvu, sudjelovanje u njemu za mene ima poseban značaj. Zahvalna sam svojoj dragoj mentorici i prijateljici Nevenki Š. koja mi je pokazala da vrijednost dramskoga rada zaista nema granica.
Dramska pedagogija svakako je područje kojem nastojim dati prostor u vlastitom radu. Metode odgoja kroz dramu i njene nebrojene mogućnosti u radu s djecom i odraslima vidim kao budućnost odgoja, učenja, načina rješavanja problema, ali i kao priliku za ostvarivanje suradnje, provođenje slobodnog vremena i zabavu.
Literatura
• ASSITEJ. Dostupno na: https:// www. assitej-international. org, pristupljeno: 21. srpnja 2019.
• Babić, N. i Irović, S. 2003. Predgovor u: Dijete i djetinjstvo: teorija i praksa predškolskog odgoja: zbornik radova. Osijek: Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera, Visoka učiteljska škola.
• Centar za kulturu Trešnjevka. Dostupno na: https:// www. cekate. hr / tnt / arhiva-tnt / projekt-darujmo-djecikazaliste, pristupljeno: 21. srpnja 2019.
• Dramska pedagogija. Dostupno na http:// dramskapedagogija. ufzg. hr, pristupljeno: 21. srpnja 2019.
• Đerđ, Z. 1995. Mogućnosti amaterskog kazališta u radu s djecom i mladima s poremećajima u ponašanju. U: Kriminologija i socijalna integracija: časopis za kriminologiju, penologiju i poremećaje u ponašanju, 3 / 1: 93-100.
• Ladika, Z. 1970. Dijete i scenska umjetnost: priručnik za dramski odgoj djece i omladine. Zagreb: Školska knjiga.
• Lončar, V. 2008. Kazalište u Hrvatskoj i mladi( 1950. – 2007.). Kazalište: časopis za kazališnu umjetnost, XI / 33-34: 108-124.
• Mađarev, M. 2018. Vrednovanje u dramskome stvaralaštvu za djecu i mlade. U: Poticanje kvalitete u dramskome stvaralaštvu: 2. Znanstveno-umjetnički simpozij o dramskome odgoju: Zbornik radova – Bilješke sa Simpozija.( Ur.). Gruić, I., Rimac Jurinović, M., i Vukojević, Z. Zagreb: Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu: 308-322.
62
Z B O R N I K R A D O V A 2 0 1 9.