Metodike, popisuje i metodički razlaže stvaralačke vježbe, kojima se koristi Z. Ladika i zaključuje kako su sve navedene vježbe zapravo improvizacije jer ni u čemu nisu fiksirane, pružaju slobodu izbora i izražavanja( Rosandić 2005: 547-548).
Međutim, iako je dramski odgoj u našim školama u okviru redovne nastave najčešće vezan uz poučavanje hrvatskoga jezika i književnosti, znamo da nije primjenjivan isključivo u ostvarivanju ishoda nastavnih područja toga predmeta. Uostalom, dovoljno je iščitati popis izlaganja i radionica na ovome Simpoziju pa se uvjeriti u izrečeno.
Upravo zbog otvorenosti prema raznovrsnim područjima, predmetima i ishodima, ali i terminološkim nejasnoćama i preklapanjima u već spomenutom radu u prijedlogu klasifikacije nudimo dva pojma: dramska metoda za složenije oblike koji imaju zadanu unutrašnju metodičku strukturu, dok terminom dramske tehnike obuhvaćamo modele ili obrasce koji organiziraju način na koji sudionici u pojedinome trenutku sudjeluju u aktivnosti( Gruić i sur. 2018).
Dramskopedagoški pristup nastavi
Dramske aktivnosti u nastavi primjenjujemo dugo. Čak i prije nego što smo definirali područje dramske pedagogije i zvanje dramskoga pedagoga( usp. Krušić 2018). Tijekom povijesti dugo su blagodati i učinkovitost dramskopedagoškoga pristupa u nastavi primjećivali pojedinci entuzijasti. Nešto su rjeđe ti isti entuzijasti objavljivali svoja iskustva. Prema dostupnim znanstvenim i stručnim radovima možemo ustvrditi da učitelji i nastavnici primjenjuju dramskopedagoške tehnike i metode jer djeca i mladi uspješnije ovladavaju gradivom, olakšava im se razumijevanje apstraktnoga gradiva i složenih logičkih koncepata; primjenom dramskopedagoškoga pristupa učenje se povezuje sa zabavom; omogućava se cjelovit razvoj pojedinca i ovladavanje životnim vještinama; djeca i mladi uče u sigurnim okolnostima te se stvara pozitivno i uključivo ozračje( usp. Turza Bogdan 2008, Gjuran 2008, Nemeth-Janjić i Dvornik 2008, Kodrić 2012, Stanišić 2015, Vukojević 2016, Rimac Jurinović 2016, 2017 i 2018).
Podršku entuzijastima daju Hrvatski centar za dramski odgoj( osnovan 1996.) i Teatar Tirena( osnovan 1997.), koji je kod nas uspostavio i kvalitetno ispunio dramskopedagošku nišu koja povezuje kazalište i školu.
Međutim, danas je situacija znatno drugačija. Imamo čak dva, po stupnjevima različita, formalna obrazovanja s naglaskom na dramskopedagoške kompetencije – Diplomski studij Rani i predškolski odgoj i obrazovanje s modulom Dramsko i lutkarsko izražavanje i stvaranje( dva semestra) u Splitu i Poslijediplomski specijalistički studij dramske pedagogije na Učiteljskome fakultetu u Zagrebu.
Osim toga donesena je Odluka o donošenju programa za izborni predmet Dramski odgoj( program dramske kulture i umjetnosti) za 2. razred opće gimnazije( 16. listopada 2017.) kojom se odobrava izvođenje nastavnoga predmeta Dramski odgoj. Takva odluka otvara mnoge mogućnosti, ali i obvezuje na pomno promišljanje o tome kakav bi izborni predmet Dramski odgoj trebao biti. Čemu bi uopće služio predmet Dramski odgoj uz dramske tehnike i metode u nastavi?
Zašto i? U prilog promišljanjima o predmetu Dramski odgoj
Svatko od nas ima drugačije iskustvo primjene dramskopedagoških tehnika i metoda, svatko od nas ima i drugačije iskustvo u neposrednome odgojno-obrazovnome radu, neovisno događa li se on u okviru redovne, izborne nastave, kao izvannastavna ili izvanškolska aktivnost. I upravo na osnovi osobnoga iskustva promišljam o konceptu ovoga predmeta.
Smatram da bi u koncipiranju i razradi predmeta Dramski odgoj trebalo poći od osnovne dramskopedagoške postavke da je dramski odgoj namijenjen svima – i djeci i mladima koji su daroviti, zainteresirani, ekstrovertirani, ali i djeci koja to nisu. Kada bismo tome dodali mogućnost da se nastava Dramskoga odgoja organizira prema godinama učenja, a ne prema starosti učenika dobili bismo sjajnu priliku za vježbanje tolerancije i razumijevanja drugih i drugačijih. Takva organizacija rada podrazumijeva autonomiju dramskoga pedagoga i u organizaciji rada, ali i u mogućnosti kombiniranja nastavnih područja i
51
P L E N A R N A I Z L A G A N J A