Zakon o radu Uloga sindikata u suvremenome društvu | Page 30

Dragan Bagić  da se otvore pregovori i o drugim spornim odredbama, no kako nije postignut nikakav sporazum o spornim pitanjima u periodu od oko godinu i pol, donesena je politička odluka da se provedu samo minimalne izmjene nužne zbog pristupanja EU4. Nakon propasti „Partnerstva za razvoj“ te pregovora o fleksibilizaciji tržišta rada u periodu Vlade lijevog centra, dolaskom na vlast desnog centra nije bilo značajnijih pokušaja sklapanja sličnih sporazuma. Tek početkom globalne ekonomske krize 2008. godine akteri socijalnog dijaloga su počeli razmatrati mogućnost sklapanja novog širokog socijalnog sporazuma o vođenju usklađene politike cijena i plaća, no taj proces su zaustavile iznenadne političke promjene uzrokovane podnošenjem ostavke predsjednika Vlade Ive Sanadera. Na kraju možemo zaključiti da je tijekom tranzicijskog perioda u RH razvijen i formaliziran relativno stabilan i razvijen sustav nacionalnog tripartitnog socijalnog dijaloga koji po svojoj stabilnosti, učestalosti kontakata, razini na kojoj se odvija, opsegu tema o kojima se razgovara te percipiranom značaju od strane samih aktera i šire javnosti spada u iznimke među postkomunističkim zemljama. No, takav tripartitni socijalni dijalog, usprkos ostvarenim osnovnim preduvjetima i višekratnim pokušajima, nije rezultirao niti jednim značajnim tripartitnim kompromisom radi rješavanja spornih pitanja socijalne i ekonomske politike. 3. Strukturna obilježja aktera socijalnog dijaloga kao čimbenik ishoda socijalnog dijaloga Kada se u stručnoj i zainteresiranoj javnosti raspravlja o razlozima zbog kojih tripartitni dijalog ne rezultira sporazumnim i kompromisnim razrješavanjem spornih pitanja, nudi se niz mogućih objašnjenja. Zajedničko tim „popularnim“ objašnjenjima jest to da uglavnom nastoje prebaciti odgovornost za neuspjeh na obilježja i stavove nekih od aktera tripartitnog dijaloga. Tako se često od strane poslodavaca i sindikalnih čelnika može čuti optužba na račun političkih elita za nedostatak demokratske političke kulture ili autoritarnost, najčešće u situacijama kada donose odluke koje se odnose na socijalnu i ekonomsku politiku bez konzultacija sa „socijalnim partnerima“ odnosno zanemarujući njihove stavove i interese. Na tom tragu, česte su i optužbe za uništavanje ili zanemarivanje socijalnog dijaloga Dio prijepora se odnosio i na interpretaciju što spada u pravnu stečevinu EU, jer su sindikati nastojali neke sudske presude interpretirati kao dio pravne stečevine te posljedice tih presuda inkorporirati u izmjene ZOR-a. 4 22