Zakon o radu Diskriminacija na radnom mjestu | Page 52

diskriminacije i zaštitu prava diskriminirane osobe,
4. upozorava javnost na pojave diskriminacije,
5. uz pristanak stranaka provodi postupak mirenja uz mogućnost sklapanja izvansudske nagodbe,
6. podnosi kaznene prijave u vezi sa slučajevima diskriminacije nadležnom državnom odvjetništvu,
7. prikuplja i analizira statističke podatke o slučajevima diskriminacije,
8. u svom godišnjem izvješću, a po potrebi i izvanrednim izvješćem,
Hrvatski sabor izvješćuje o pojavama diskriminacije,
9. provodi istraživanja na području diskriminacije, daje mišljenja i
preporuke te predlaže Vladi Republike Hrvatske odgovarajuća zakonska i strateška rješenja.
Jedna od osnovnih zadaća pučkog pravobranitelja na području suzbijanja diskriminacije je postupanje po prijavama (pritužbama) zbog
diskriminacije. Građani koji smatraju da su diskriminirani mogu se
obratiti pučkom pravobranitelju (ili posebnim pravobraniteljicama),
no mogu i podnijeti tužbu nadležnom sudu. Ukoliko se obrate pučkom pravobranitelju i prijave diskriminaciju, pružit će im se potrebne obavijesti o pravima i obvezama te mogućnostima sudske i druge
zaštite, prijava diskriminacije će se ispitati te će pučki pravobranitelj
poduzeti radnje iz svoje nadležnosti potrebne za otklanjanje diskriminacije.
U odnosu na osobe koje su već pokrenule sudski postupak, pučki pravobranitelj neće moći postupati po prijavi diskriminacije, već će se u
određenim slučajevima moći uključiti u spor kao umješač na strani
tužitelja (žrtve diskriminacije).
Zakonom je pučkom pravobranitelju dana i nova ovlast da uz pristanak stranaka provodi postupak mirenja uz mogućnost sklapanja
izvansudske nagodbe. Također se određuje da podnosi kaznene prijave u vezi sa slučajevima diskriminacije te za prekršaje propisane za50

konom o suzbijanju diskriminacije može podnijeti optužni prijedlog,
može sudjelovati u građanskom postupku kao umješač te podnijeti
udružnu tužbu.
Potrebno je istaknuti da su za svo postupanje po pritužbama radi diskriminacije uz pučkog pravobranitelja nadležne i posebne pravobraniteljice, ovisno o kojem se tipu diskriminacije u konkretnom slučaju
radi, tj. ovisno o diskriminacijskoj osnovi koja je posrijedi.
U skladu s imenovanjem središnjim tijelom nadležnim za suzbijanje
diskriminacije, pučki je pravobranitelj postao članom Europske mreže tijela za promicanje jednakosti, tj. tijela za suzbijanje diskriminacije sa sjedištem u Bruxellesu.
U samo 12 mjeseci nakon donošenja Zakona o suzbijanju diskriminacije u Uredu pučkog pravobranitelja otvorena su čak 172 predmeta po
pritužbama na diskriminaciju.
Najviše ih se odnosilo na diskriminaciju po osnovi rase ili etničke
pripadnosti, potom spola i spolne orijentacije, slijede na osnovu vjere i vjerskog opredjeljenja, političkog ili drugog uvjerenja, društvenog položaja i socijalnog podrijetla, dobi, invaliditeta, a mali broj
bio je po osnovi zdravstvenog, imovnog stanja ili bračnog odnosno
obiteljskog statusa.
Gledajući pak područja diskriminacije gdje se ona najčešće prijavljuje, vidljivo je da su najzastupljenija područja rada i radnih uvjeta, što
znači da je najveći broj hrvatskih građana koji je prijavio neki oblik
diskriminacije njoj bio izložen na radnom mjestu.
Nadležnost posebnih pravobranitelja/ica
Pojedine poslove posebni pravobranitelji, svatko u odnosu na osnovu
za koju je nadležan.
U slučajevima diskriminacije na osnovu spola, spolne orijentacije,
bračnog ili obiteljskog statusa i rodnog identiteta ili izražavanja nadležna je pravobraniteljica za ravnopravnost spolova. Ukoliko je riječ
51