Zakon o radu Diskriminacija na radnom mjestu

milijuna prekovremenih sati u 2001. godini - neplaćenih u 95 posto slučajeva što je u to vrijeme nosilo oko 12 tisuća radnih mjesta - izračun iz 2006. godine pokazao je, pak, da se brojka udvostručila na ukupno 53 milijuna prekovremenih sati samo u sektoru trgovine. Isti problem je i u ostalim sektorima gospodarstva. To je izrazito prisutno kod malih poslodavaca (koji zapošljavaju do 20 radnika), koji obično nisu obvezani nikakvim pravilnikom nego se odnosi između radnika i poslodavca ugovaraju njihovim međusobnim ugovorom. Ti su ugovori najčešće na štetu radnika u kojima često nema spomena prava na godišnji odmor, regulacije prekovremenog rada i sl. jer ne postoje zakonski propisi koji bi to jasno propisali, pa sve veći broj poslodavaca zlorabi takvu mogućnost. Porezna uprava gotovo po pravilu odgovara da ne može provesti nadzor zbog necjelovite dokumentacije, odnosno isplatnih lista na kojima se navodi samo ime radnika, mjesec za koji je plaća isplaćena te bruto i neto iznos plaće bez ikakvih podataka o stvarnoj strukturi radnog vremena. U najvećem broju slučajeva radnike se uvjetovanjem zadržavanja posla jednostavno tjera da rade, taj se rad ne evidentira pa se niti ne može dokazati koliko je rad trajao. Tako postavljen sustav rada nužno dovodi do narušavanja zdravlja ljudi i gubljenja radne sposobnosti te ulazak radnika koji rade na crno u zonu siromaštva i potpune socijalne nesigurnosti u starosti. Rad na određeno vrijeme Budući da postoji veliki broj nezaposlenih, poslodavcima je omogućeno da za svoje dugoročne projekte i investicije zapošljavaju kratkoročnu radnu snagu. Radnici zaposleni na određeno vrijeme ne mogu dobiti kredit, čekove ili kreditne kartice bez čega je danas teško ostvariti ikakve dugoročnije životne planove. Ucijenjeni potrebom preživljavanja radnici su 44 spremni prihvatiti bilo kakav posao pod bilo kakvim uvjetima, sve u nadi da će jednom biti zaposleni na neodređeno vrijeme. Zakon o radu propisuje ugovor o radu na neodređeno vrijeme kao pravilo, dok se ugovor o radu na određeno vrijeme sklapa samo u iznimnim slučajevima. Tako su Zakonom o radu propisani razlozi zbog kojih poslodavac može s radnikom sklopiti ugovor o radu na određeno vrijeme, pa je propisano da se takav ugovor o radu može iznimno sklopiti za zasnivanje radnog odnosa čiji je prestanak unaprijed utvrđen objektivnim razlozima koji su opravdani rokom, izvršenjem određenog posla ili nastupanjem određenog događaja. To zapravo znači da će poslodavac moći zaključiti ugovor o radu na određeno vrijeme samo ako postoje razlozi koje Zakon propisuje kao razloge zbog kojih se može zaključiti ugovor o radu na određeno vrijeme (npr. do završetka određenog posla, zbog privremenog povećanja opsega posla, do povratka odsutnog radnika itd.). Na taj način se ograničava poslodavca da, kad god to zaželi, sklapa ugovore o radu na određeno vrijeme. Diskriminacija LGBT osoba LGBT je akronim koji se odnosi na kolektivnost lezbijki, gay, biseksualnih i transrodnih/transseksualnih osoba. LGBT se odnosi na različitost seksualnosti i kulture na osnovi rodnog identiteta. Prema odredbama Zakona o radu, Zakona o ravnopravnosti spolova te Zakona o suzbijanju diskriminacije, svako nejednako postupanje na osnovu seksualne orijentacije je diskriminacija. U ispitivanjima provedenim s poslodavcima u Republici Hrvatskoj gotovo 70% ispitanika ne bi zaposlili osobu homoseksualne orijentacije. Takođe, ispitujući populaciju LGB osoba, oko 10% njih izjavilo je da njihovi suradnici na poslu znaju za njihovu seksualnu orijentaciju. Istraživanjem je utvrđeno da je razlog sakrivanja seksualne orijentacije strah od gubitka radnog mjesta. Također, 50% od ispitanih izjavilo je da bi homoseksualnim osobama trebalo zabraniti rad u javnim 45

Zakon o radu Diskriminacija na radnom mjestu | 页面 46