Zakon o radu Diskriminacija na radnom mjestu | Page 44

Praksa korištenja imenica muškog roda za označavanje većine profesija slijedi patrijarhalnu podjelu rodnih uloga, pri čemu jasno poka- Rad na crno zuje da je stjecanjem akademskih i stručnih naziva žena ušla u muški zabran, u područje rezervirano za muškarce, pa stoga treba biti obilježena muškim oznakama. I u javnoj percepciji profesionalno uspješnih žena prisutna je slika uspješne žene koja jedva da je uopće žena, nego je “muškarača” i markirana kao neženstvena. To markiranje neženstvenosti ide toliko daleko da je dress code za poslovne žene tek malo od muškog odijela odmaknuta njegova inačica, odijelo koje dopušta suknju, strogi kostim muškog kroja. Rad na crno je velik društveni i gospodarski problem. Pritom nije samo riječ o kršenju zakona i pozitivnih propisa, nego i kršenju ljudskih prava na dostojanstven rad danas i na mirovinu u budućnosti. Riječ je o diskriminaciji - nejednakom postupanju, odnosno stavljanje osoba u nepovoljniji položaj. To nije problem izoliranog pojedinca već je problem društva i problem države. Ženama koje su nezaposlene, zaposlene godinama na određeno vrijeme, na manjim plaćama i u stalnoj strepnji od otkaza, može se naizgled činiti da je potpuno svejedno kakvim će imenicama biti i na koji način označene, samo ako ostvare zaposlenje i prava koja iz njega proizlaze. Praksa pokazuje da to nije tako, nego da diskriminatorne prakse dolaze u nizu i da povlače jedna drugu. Zbog toga ženi, oslovljenoj imenicom muškog roda i upakiranoj u mušku odjeću koja ju obilježava kao netipičnu ženu, poslodavac i upućuje pitanje hoće li rađati, traži je da se obveže da neće i uručuje joj otkaz čim se vrati s prvog bolovanja vezanog uz svoju biološku reproduktivnu funkciju. 9. Pojave diskriminacije na trzištu rada Stopa rada na crno u Republici Hrvatskoj je iznad 20 % (prosjek Europske unije je oko 5%). Pod radom na crno ne podrazumijeva se samo rad bez Ugovora o radu već se smatra svaki rad koji nije plaćen sukladno pozitivnim propisima, tretiran bilo zakonima bilo kolektivnim ugovorima. Rad na crno nije samo rad bez ugovora, nego i često rad iznad propisane satnice, ali i najv q!