Zakon o radu Diskriminacija na radnom mjestu | Page 42

Nacionalna klasifikacija zanimanja Temeljem Zakona o službenoj statistici (»Narodne novine«, br. 103/03, 75/09) Državni zavod za statistiku određuje nacionalnu klasifikaciju zanimanja, koja je namijenjena prikupljanju, obradi i diseminaciji službenih statističkih podataka o zanimanjima te kao nacionalni standard službene statistike osigurava jednoznačnu komunikaciju davatelja, nositelja i korisnika podataka, a ponajprije u službenoj statistici Republike Hrvatske. Nacionalna klasifikacija zanimanja je norma za sve korisnike kada iskazuju podatke o zanimanjima, sredstvo je za sustavno prikupljanje, obradu i prikazivanje informacija o zanimanjima, prikladno sredstvo za upotrebu u službi zapošljavanja, sustavu obrazovanja, profesionalnoj orijentaciji te u državnoj statistici, ostalim statističkim istraživanjima i znanosti. 8. Mjere zabrane rodne segregacije zanimanja Zbog svoje široke primjene i svakodnevne upotrebe klasifikacija zanimanja ne smije ugraditi društvene predrasude prema ženama kao biološki predodređenima za obavljanje određenih poslova. Nova Nacionalna klasifikacija zanimanja NKZ 10. s primjenom od 1. siječnja 2011. nazive zanimanja izriče u muškom i u ženskom rodu, čime obvezuje i poslodavce da za radna mjesta zatraže muškarce ili žene, ne samo muškarce ili samo žene. Klasifikacije koje su prethodile ovom najnovijem dokumentu selektivnom su upotrebom imenica ženskog i muškog roda nedvojbeno odašiljale poruku koja su zanimanja društveno poželjna za žene: slabo plaćeni poslovi opsluživanja drugih, za koje se smatra da su biološkim žrijebom predodređeni za žene, i koji su u privatnoj sferi uglavnom već prevaljeni na žene, pa su u ženskom rodu bila iskazana samo sljedeća zanimanja: medicinske sestre, primalje, zrakoplovne 40 domaćice, vezilje, kućne pomoćnice, pralje i glačarice, tajnice, sekretarice, sobarice, stjuardese, sobarice, paziteljice djece, dadilje, gatare, servirke, kućne pomoćnice, seljakinje, pralje, glačarice, čistačice i spremačice. Promjenom nomenklature zanimanja, koju je inicirala i tražila Ženska mreža Hrvatske, stvoren je temelj da se barem na administrativnoj razini svakodnevno ne ponavljaju stereotipi o rodnim ulogama. Dužnost je je poslodavaca da jednakost žena i muškaraca u zanimanjima provedu u praksi te provođenjem politike jednakih mogućnosti za žene i muškarce ukinu rodnu segregaciju zanimanja i u nju ugrađenu diskriminaciju žena na tržištu rada. Zakon o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju Zakonom o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju (NN107/2007) uređuju se akademski i stručni nazivi i akademski stupanj te njihovo stjecanje i korištenje. Ovaj je zakon 2007. godine unio novinu u imenovanje akademskih naziva na način da je uveo obvezatnu upotrebu imenica ženskog roda za akademske nazive i stupnjeve koji stječu žene. Ovaj je zakon unio promjenu u praksu koja je i dotad svakome morala parati uši. Hrvatski jezik jest, naime, rodno osjetljiv i predviđa upotrebu imenica ženskog i muškog roda. Sročnost ili kongruencija je slaganje riječi u rečenici prema gramatičkim kategorijama, kao što su npr. rod, broj i padež. Svakome je poznata praksa iz škola, sudova, odvjetničkih ureda i ordinacija, ispred kojih na tablama iza ženskog imena i prezimena stoji zanimanje označeno imenicom muškog roda. Što znači to ustrajno i neskladno, našem jeziku neprimjereno korištenje imenica muškog roda u skupu sa ženskim imenima i prezmenima? Mada krši jedno od temeljnih pravila jezika koje naučimo primjenjivati već u vrtićkoj dobi, a analizirati ulaskom u više razrede osnovne škole, ova se je praksa tvrdokorno zadržala i do današnjih dana. 41