Zakon o radu Diskriminacija na radnom mjestu

značaj modela nekada tradicionalne obitelji dominantnog muškarca hranitelja, a žene njegovateljice, koji je bio vodeći sve do sredine 20. stoljeća, značajno oslabio te kao takav nepovratno otišao u ropotarnicu povijesti. Međutim, novi ekonomski modeli rada koji su uvjetovali promjene radnih i životnih uvjeta nisu nadomjestili deficit brige, njege i skrbi za koju su u tradicionalnom modelu bile zadužene žene unutar kuće. Žene u Hrvatskoj imaju i dodatne probleme pri ponovnom ulasku u sferu rada nakon pauze zbog poroda ili obiteljskih obveza. Danas žene sve više rade neprekidno, čak i bez pauza za odgoj i odrastanje djece (do predškolske dobi). Rodna segregacija na tržištu rada ogleda se i dalje u stereotipnim podjelama na temelju tradicionalnih ženskih “vještina” i osobina: “urođenih” čuvateljica djece, toplijih, osjećajnijih i manje racionalnih bića od muškaraca. Reorganizacija rada u novim obrascima – fleksibilnijih, nesigurnijih, 24-satnih poslova – u novoj konzumerskoj ekonomiji povećala je koncentraciju najniže plaćenih, najnesigurnijih oblika servisnog posla, često s nesigurnim ugovorima s manje radnih prava. Premda se žene sve više okreću prema pozicijama viših r azina zaposlenja, mnoge ili većina od tih žena također zadržavaju glavninu odgovornosti za kućanstvo i obiteljski život, održavajući tako i obrasce nejednakosti u zapošljavanju. Zapošljavanje majki je poraslo u svim zemljama. U 1999. razina zapošljavanja svih majki sa djecom do 6 godina, bila je 61,5% u SAD, 55% u Britaniji, ali 41,8 % u Španjolskoj i 45% u Australiji. Usprkos ovom trendu zapošljavanja neznatne su promjene u podjeli odgovornosti u obiteljskom životu i privatnoj sferi. Ženska neprekidna odgovornost za domaćinski posao i briga za druge članove obitelji te nedostatak socijalnih servisa koji trebaju olakšati ovu ulogu reproduciraju uvijek iznova neravnopravnost na tržištu rada. Ravnopravan tretman žena i muškaraca na tržištu rada ovisi i o osiguranju dovoljnog broja ustanova i službi za brigu o djeci ili starijim 36 članovima obitelji o kojima skrbe radnice i radnici. Kako danas prevladava stajalište da je zapošljavanje i žena i muškaraca koji žive zajedno u obitelji najbolje rješenje za tu obitelj i njeno blagostanje, država se treba pobrinuti za provedbu mjera kojima bi im se osiguralo usklađenje radnih i obiteljskih obveza ponajprije razvojem servisa. Slaba razvijenost servisa za obitelj i djecu proizlazi iz dva osnovna čimbenika: financijskog (javni su servisi skupi) te vrijednosnog (tradicionalna struktura hrvatskog društva omogućavala je oslanjanje na obitelj i njenu potporu, pogotovo kada je u pitanju čuvanje i odgoj djece). Kao posljedica takvog nasljeđa, danas samo oko 35% djece u dobi od 3 - 7 godina pohađa javne institucije predškolskog odgoja. Situacija je još nepovoljnija kada su u pitanju djeca u dobi od 1 - 3 godine, kojih se tek oko 15% može smjestiti u jaslice. Pravila Europske komisije za primjenu jednakih plaća za posao jednake vrijednosti za žene i muškarce (1996.) Princip jednake plaće za muškarce i žene za rad iste vrijednosti temelji se na članku 119 Rimskog sporazuma i na direktivi iz 1975. povezanoj s primjenom principa jednake plaće za muškarce i žene. Cilj Pravila je da služe kao alat za najveći mogući broj društvenih aktera koji će vjerojatno moći promicati princip jednakih plaća za žene i muškarce za rad jednake vrijednosti. Ovu inicijativu stoga treba vidjeti kao dio dinamične primjene koja uključuje menadžment i radništvo kao i druge zainteresirane strane na svim razinama i sposobne osigurati široku rasprostranjenost i učinkovitu upotrebu Pravila. Pravila predviđaju izradu analize isplaćenih plaća te kriterija za vrednovanje pojedinih radnih mjesta. Pritom pitanja na koja trebaju odgovoriti poslodavci su sljedeća: Je li opis posla opisuje sve aktivnosti na radnom mjestu posebno kod tipično ženskih 37

Zakon o radu Diskriminacija na radnom mjestu | Page 38