Zakon o radu Diskriminacija na radnom mjestu

Prosječno žene zarađuju 15% manje od muškaraca. Ovaj postotak je isti posljednjih desetak godina usprkos sve većem broju zaposlenih žena. Od 8 milijuna novih radnih mjesta otvorenih u EU od 2000. godine na čak 6 milijuna radnih mjesta su zaposlene žene, koje čine i 59% osoba s fakultetskom diplomom. Ženski se rad često ne plaća ili ne plaća adekvatno muškom radu, a zanimanja u kojima prevladavaju žene često se slabije plaća. Prema podacima Hrvatskog zavoda za statistiku, udio ženskih plaća u muškim plaćama iznosi 89,4%. Ženske plaće u nekim djelatnostima, poput financijskog posredovanja, zaostaju čak 27 % za muškima. U obrazovanju, gdje su također većina zaposlenih, plaće su im prosječno niže za 15%, u trgovini 20%, u zdravstvu i socijalnoj skrbi 23%. Prema dostupnim istraživanjima, žene koje rade na više plaćenim poslovima, relativno su više zakinute od svojih muških kolega, jer su na nižim platnim razinama, a rade na istim radnim mjestima ili radnim mjestima s jednakim obilježjima. To je razlika od 10%, a na najvišim razinama 20% razlika na štetu žena. 7. Trziste radazenski rad / muški rad Vještine koje se obično vežu uz žene često se manje vrednuju od vještina vezanih uz muškarce. Poslovi koji zahtijevaju slične kvalifikacije plaćaju se manje ukoliko u njima dominiraju žene. Poznata je pojava da feminizacija zanimanja dovodi u pravilu do manjih plaća, pa se je to čak dogodilo sa ministarskim plaćama u skandinavskim zemljama u kojima su žene dosegle udio od 50% u obavljanju ovih dužnosti. Stopa siromaštva i stopa rizika za siromaštvo bez iznimaka su godinu za godinom veće za žene. Žene se zapošljavaju uglavnom u sektorima koji su već rodno segregirani, koji su redovito slabije plaćeni i gdje teže dolaze do rukovodećih 34 položaja (školstvo, zdravstvo, socijalna skrb, činovništvo, usluge). Rod je kulturni pojam koji podrazumijeva društveno konstruirane razlike između muškaraca i žena. Podrazumijeva slike, predstave, očekivanja, norme, vrijednosti, ponašanja, forme i konvencije pripisane biološkim spolovima. Ljudi se društveno razlikuju prema dvjema prevladavajućim kategorijama u koje ih se u pravilu svrstava: “muškarci” i “žene”. Oni koji se ne uklapaju u navedene rodne grupe nerijetko se smatraju prirođeno devijantnima ili neprimjereno socijaliziranima. Tijekom povijesti se podjela rada odvijala na temelju podjele spolova. Spol, kao biološka kategorija, gotovo u svim društvima bio je važan temelj društvene organizacije rada i rodne segregacije. Stoga se spolna podjela rada odnosi na proces kroz koji se određeni posao pripisuje na temelju spola. Takva podjela rada predstavlja jedan od najčešće utemeljenih načina na koje se spolne/ rodne razlike izražavaju u društvenim institucijama. Čak i danas, na početku 21. stoljeća, kategorija spol/rod nastavlja bivati ključnom odrednicom temeljem koje se određeni poslovi dijele i pripisuju. Promjene na poslu i obitelji daju zamaha i promjenama u rodnim odnosima, a promjene u rodnim odnosima utječu na promjene u obitelji i na poslu. Upravo kao što se životi žena i muškaraca mijenjaju, mijenjaju se i odnosi na tržištu rada i u obitelji. Podjela rodnih uloga i radnog vremena u neoliberalnoj globalnoj ekonomiji svjedoči stoga o dramatičnim promjenama koje se odvijaju u organizaciji i strukturi radnih i obiteljskih obrazaca života. Dominacija uslužnog sektora na globalnom ekonomskom tržištu ukazuje na to da je plaćeni posao postao sve više feminiziran i fleksibilan, dok je način obiteljskog života postao sve više raznolik u svojoj složenosti. Povećanje intenziteta i nesigurnosti posla ima implikacije i na promjene zdravlja te na usklađivanje ravnoteže između zdravlja i života. U tom smislu već je postalo očito da su promijenjeni oblici tržišta rada uvjetovali i promijenjene strukture obitelji tako da je 35

Zakon o radu Diskriminacija na radnom mjestu | Page 36