Zakon o radu Diskriminacija na radnom mjestu | Page 26

koje predstavljaju neki povećani rizik za njihovo zdravlje. Tako npr. odluka poslodavca da na izuzetno stresnim ili fizičkim zahtjevnim poslovima zapošljava samo osobe ispod neke dobne granice jer su one manje podložne riziku srčanog aresta, ili su u tjelesno boljoj kondiciji, teško da bi preživjela test razmjernosti na kojem ustrajava Zakon. Uz navedene primjere do pitanja zaštite zdravlja može se doći i u kontekstu neizravne diskriminacije gdje određene prividno neutralne mjere zaštite sigurnosti i zdravlja radnika ili klijenata mogu u nepovoljni položaj dovesti pripadnike određenih skupina koje uživaju antidiskriminacijsku zaštitu. Tako će npr. zabrana životinja u restoranima imati posebno nepovoljan učinak na slijepe osobe. Kako se radi o neizravnoj diskriminaciji koja je u ovom slučaju popraćena i obvezom razumne prilagodbe, vlasnik restorana će svoju mjeru moći opravdati jedino ako dokaže da bi mu njezino uklanjanje predstavljalo izuzetno veliki („nerazuman“) teret. Kako je u ovaj test uključena i činjenica da konkretna mjera služi zaštiti zdravlja gostiju, vlasnik koji ne zadovolji navedeni prag neće se ponovo moći pozvati na istu činjenicu. Iznimka radi zaštite vjerskog etosa religijskih zajednica Ne smatra se diskriminacijom stavljanje u nepovoljniji položaj u sljedećim slučajevima: pri zasnivanju radnog odnosa, uključenja u članstvo te u djelovanju koje je u skladu s naukom i poslanjem crkve i vjerske zajednice upisane u Evidenciju vjerskih zajednica u Republici Hrvatskoj, te druge javne ili privatne organizacije koje djeluju u skladu s Ustavom i zakonima, ako tako zahtijevaju vjerska doktrina, uvjerenja ili ciljevi. Sve iznimke iz stavka 2. ovoga članka trebaju se tumačiti razmjerno cilju i svrsi zbog kojih su određene. Još jedna iznimka je iznimka radi zaštite vjerskog etosa religijskih zajednica koju je hrvatsko zakonodavstvo dijelom preuzelo iz 2000/78/EC Direktive o jednakosti u zapošljavanju. Prvenstvena svrha ove iznimke je da omogući vjerskim organizacijama i s njima 24 povezanim udrugama da zapošljavajuili primaju u svoje članstvo osobe koje dijele njihovo vjersko uvjerenje. Iznimka je nastala zbog potrebe da se nađe kompromis između slobode vjerskog uvjerenja i udruživanja s jedne strane i dalekosežnih posljedica zabrane diskriminacije koje su karakteristične za moderne sekularne demokracije s druge strane. U praksi postoje pitanja s kojima se susreću sudovi u RH, a to je u kojoj mjeri takve organizacije mogu uskraćivati pristup radnim odnosima ili članstvu onim osobama koje ne dijele njihovu vjersku pripadnost, odnosno mogu li takve organizacije uskraćivati pristup radnim odnosima ili članstvu i onim osobama koje dijele njihovo vjersko uvjerenje, ali ih smatraju nepogodnim zbog njihovih postupaka ili životnog stila. Naime, prilično je jasno da će posao crkvenog službenika u npr. katoličkoj crkvi moći uspješno obavljati samo osoba koja je katolik po vjerskom uvjerenju (i koja je muškog spola). No nikako nije jasno da je neophodno da posao prodavača ili prodavačice u knjižari koja je u vlasništvu religijske organizacije obavlja osoba koja je istog vjerskog uvjerenja. Isto tako nije jasno da bi se u privatne škole ili vrtiće koje su osnovane od strane religijskih organizacija smjela upisivati samo djeca koja su istog vjerskog uvjerenja. Još je manje jasno da bi vjeruoučitelj ili vjeroučiteljica smjela dobiti otkaz ugovora o radu zbog brakorazvoda, života u izvanbračnoj zajednici ili homoseksualnih odnosa. Zakon, dakle, štiti od diskriminacije sve dok se radi o onim radnim odnosima kao što su npr. posao prodavača/ice u knjižari ili prevoditelja/ice za gluhe u religijskim emisijama na javnoj televiziji u kojima vjerska pripadnost ne predstavlja nepatvoren, legitiman i opravdan radni zahtjev uzimajući u obzir etos organizacije. Pema stajalištu Europskog suda pravde svako izuzeće od zabrane diskriminacije mora služiti stvarnom legitimnom cilju, mora biti uistinu sposobno ostvariti taj cilj te mora biti nužno za njegovo ostvarenje, tj. 25