Zakon o radu Diskriminacija na radnom mjestu | Page 18

položaj u odnosu na druge osobe u usporedivoj situaciji, dakle ima neravnomjerni učinak na različite osobe ili skupine. ključna razlika u odnosu na uznemiravanje u smislu Zakona o suzbijanju diskriminacije je da kod mobinga nije presudna veza s određenom Da bi neutralna mjera bila neizravno diskriminatorna, ona mora proizvesti nepovoljni učinak za pripadnike određene društvene skupine. Primjer neizravne diskriminacije je osmosatna struktura punog radnog vremena jer u pogledu zapošljavanja u punom radnom vremenu u nepovoljni položaj dovodi žene na koje društvo još uvijek stavlja nerazmjerni teret brige za djecu i obitelj. Neizravna diskriminacije je i uvjetovanje nekih povlastica postojanjem bračnog odnosa koje u nepovoljni položaj dovodi osobe homoseksualne orijentacije jer im nije dopušteno zasnivanje braka. diskriminacijskom osnovom. Zlostavljani radnik izvrgnut je uvredljivom ponašanju ne na osnovi dobi, spola, nacionalne pripadnosti ili nekog drugog Zakonom nabrojanog kriterija razlikovanja, već se izdvaja, primjerice, kao osoba koja je zadnja došla u “uhodanu radnu sredinu”. UZNEMIRAVANJE Uznemiravanje je svako neželjeno ponašanje uzrokovano nekim od osnova iz članka 1. stavka 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije koje ima za cilj ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva osobe, a koje uzrokuje strah, neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje. Uznemiravanje je širi pojam od seksualnog uznemiravanja jer može značiti i rasno, etničko i druge vrste uznemiravanja. Uz ponašanje, iz čijeg sadržaja je očigledna uvjetovanost nekom od zabranjenih osnova, u uznemiravanje je uključeno i ponašanje koje je neutralno po svom izgledu, ali se njima cilja neku osobu poniziti, odnosno emocionalno i psihološki iscrpiti zbog neke njene karakteristike, tj. pripadnosti određenoj skupini. Takvi prividno neutralni postupci su kleveta, skrivanje važnih informacija vezanih uz radni zadatak, umanjivanje vrijednosti kvalitete rada, isključivanje iz postupka odlučivanja, učestalo kritiziranje, tim više ako je pred drugima, pretrpavanje zadacima i kratkim rokovima ili smanjivanjem odgovornosti i davanjem trivijalnih poslova itd. Treba razlikovati mobing od uznemiravanja kao oblika diskriminacije. Mobing je širi pojam od uznemiravanja te će samo u određenim slučajevima mobing biti uznemiravanje i stoga obuhvaćen Zakonom o suzbijanju diskriminacije. Mobing je fenomen zlostavljanja na poslu, a 16 SPOLNO UZNEMIRAVANJE Spolno uznemiravanje je svako verbalno, neverbalno ili fizičko neželjeno ponašanje spolne naravi koje ima za cilj ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva osobi, koje uzrokuje strah, neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje. Za spolno uznemiravanje nije nužnost pokazati da se prema pripadnicima jedne skupine postupa manje povoljno nego prema pripadniku/ici neke druge skupine, već da je konkretno postupanje bilo neželjeno s njihove strane, bilo uvjetovano njihovom pripadnošću određenoj skupini, a kao cilj ili učinak imalo povredu dostojanstva tužitelja, uzrokovalo strah, neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje. Razlika između spolnog uznemiravanja i uznemiravanja je prvenstveno u vrsti neželjenog postupanja. Kod spolnog uznemiravanja neželjeno postupanje je seksualne naravi. Klasični primjeri takvog ponašanja su prijedlozi seksualnog odnosa, seksualne sugestije, insinuacije, pošalice seksualnog sadržaja, oponašanje seksualnih akata, dodirivanje intimnih dijelova tijela, posteri ili kompjuterski zasloni seksualnog sadržaja i sl. Kod uznemiravanja neželjeno postupanje nema neki posebni karakter, već je primarno da je ono na neki način uvjetovano pripadnošću osobe nekoj zaštićenoj skupini. U tom smislu treba imati na umu da je uz spolno uznemiravanje moguće imati i uznemiravanje na temelju spola. Klasični primjeri neželjenog ponašanja kod uznemiravanja su različiti vicevi o pripadnicima etničkih manjina ili o ženama (npr. popularni vicevi o plavušama), rasističke, seksističke, homofobične i druge Wg&VFR