Zagrebački velesajam 1909. - 2019. 2019 | Page 85

5.0 >> nova dimenzija poslovanja IV. �R�I��E K�M��IKA�IJE ZV�a Maksimilijan Vanka, Zdenka Sertić: Zagrebački zbor, 1928. Plakat Međunarodnog zagrebačkog velesajma iz 1948. na engleskom jeziku Plakat za Treći tjedan kože i obuće iz 1954. i na njemačkom, engleskom i francuskom jeziku i prometa, Merkura, pa do prvog sveobuhvatnijeg kataloga koji prati sajam. U KATALOGU I OGLAS ZA „FRANCUSKI ŠAMPANJAC“ S VARAŽDIN BREGA Bolkovac je smatrao da je primarna funkcija reklame da „potiče radoznalost kupujućeg općinstva“, te isticao vrijednost konciznih i jezgrovitih „crtanih oglasa koji optimalno koriste sliku i tekst“. Zato ne čudi da se katalog sajma iz 1922. sastojao od klasičnih oglasa u kojima je dominirao logo, ili ime proizvođača, uz kratko objašnjenje što on proizvodi te adresu i broj telefona tvrtke. Predstavljen je kao „Službeni katalog 1. zagrebačkog Velikog sajma od 17. lipnja do 2. srpnja 1922.“, s podnaslovom „ujedno vodič kroz Zagreb“, jer je sadržavao i korisne informacije za turiste koji u povodu sajma dolaze u Zagreb. Tako je, uz ostalo, imao i vozni red vlakova. No, posebna su zanimljivost tog kataloga pojedinačne reklame izlagača, koje nam danas govore o tome tko su bili viđeniji proizvođači onog vremena u nizu obrta. Tako je svoje usluge na Velikom sajmu predstavilo „Međunarodno otpremništvo i velika skladišta Josip Münzer “, s podružnicama u Beču i Mariboru. Stolarija G. Melcher reklamirala se kao „Umjetna radiona za pokućstvo i gradnju“. Franjo Kornfein reklamirao je „najveće skladište emajliranog posuđa“, dok su Lazar Friedmann i sin na Velikom sajmu reklamirali veletrgovinu zlatnine, srebrnine, alpaka, amer, double-robe, ura, alata, strojeva i fornitura, kao glavni zastupnici nekoliko vodećih europskih tvornica za Kraljevinu SHS. Svoje mjesto u prvom katalogu Zagrebačkoga zbora imala je i tvornica sapuna Lavov (inače prva jugoslavenska tvornica sapuna, kristalne sode, svijeća i lužine, sa sjedištem u Selskoj 7, čiji su vlasnici bili Josip M. Stern i Leo Pisker), te prva hrvatska Tvornica šampanjca dr. A Haltera iz Varaždina. Reklama kaže da je bila riječ o šampanjcu koji je „proizveden isključivo na francuski način iz najodabranijih vrsta vina vlastitog 85