Zagrebački velesajam 1909. - 2019. 2019 | Page 72

5.0 >> nova dimenzija poslovanja III. �� IZL��BE� �REK� ZB�RA �� VELESAJMA Energetika-transformatorski prijenos 1964. Gužva i pred ulazom 1956. Pavković, dok 2015. s mandatom stvaranja novog Zagrebačkoga velesajma dolazi Dina Tomšić. DOMOVINSKI RAT I RAD ZAGREBAČKOGA VELESAJMA Iako je Hrvatska bila u Domovinskom ratu i većina teritorija okupirana velikosrpskom vojskom, čelništvo Zagrebačkoga velesajma nije odustajalo od organiziranja sajmova. Tako je 1991., unatoč ratnim događanjima, ipak održan Jesenski međunarodni zagrebački velesajam. Na tom sajmu, održanom na 60.000 četvornih metara površine, svoje proizvode izlagalo je 800 tvrtki iz 35 zemalja. Nakon tog „sajma prkosa“ u dolazećim godinama uslijedili su „sajmovi obnove“. Odlučeno je da se poslovnom svijetu 1993. godine predstavi hrvatsko gospodarstvo pod nazivom Hrvatska vaš partner. Uslijedila su predstavljanja inozemnih partnera – Austrije 1994., Slovenije 1995., Španjolske 1996., Poljske 1997. i Češke 1998. godine. Godine Domovinskoga rata preživjele su sve specijalizirane sajamske priredbe, a unatoč ratnim strahotama i krizi, stvorene su i neke nove priredbe, čime je obuhvaćena ukupnost industrijskog i gospodarskog segmenta Zagrebačkoga velesajma. Godišnje se na Zagrebačkome velesajmu održava dvadesetak sajmova i međunarodnih tematskih izložbi. Stota obljetnica, obilježena 2009., bila je prigoda za strateško promišljanje budućnosti ne samo Velesajma, već i pristupa održavanju sajamskih projekata. Ususret 110. obljetnici, dakle u posljednjih desetak godina, Zagrebački velesajam prolazi kroz promjene, opredijeljen stvarati nove temelje i perspektive, kroz znatne razvojne mogućnosti. U institucionalnom smislu, Zagrebački velesajam predstavlja svjetski vrh, a pojedine njegove priredbe neke su od najposjećenijih svjetskih sajamskih manifestacija. Zagrebački velesajam ponosni je član Udruženja sajmova srednje i istočne Europe. Uz Zagreb, u tom se društvu nalaze sajmovi u Beču, Bratislavi, Budimpešti, Klagenfurtu, Grazu, Ljubljani, Münchenu i Pragu. Takav globalni pristup dio je ukupne poslovne politike Zagrebačkoga velesajma i njegova vlasnika, Grada Zagreba. 72