5.0 >> nova
dimenzija
poslovanja
III.
�� IZL��BE� �REK� ZB�RA �� VELESAJMA
Na prostoru današnjeg Zagrebačkoga velesajma niknuli su nacionalni
paviljoni koji su tom prostoru dali dodatni međunarodni štih.
Tako je Zagrebački velesajam postao „svijet u malom”
su SAD 1988., SSSR 1989. i SR Njemačka
1990. godine. Italija, koja je 1991. godine
trebala biti Zemlja partner, zbog Domovinskoga
je rata otkazala svoje sudjelovanje,
ali je ipak nastupila već sljedeće
1992. godine.
Treba posebno istaknuti da su za uspjeh
Zagrebačkoga velesajma od njegova
osnutka do danas zaslužni ljudi koji
su predvodili tu instituciju. Posebno u
poratnom razdoblju, kada je od 1947.
do 1999. godine Zagrebački velesajam
vodilo samo osam osoba. Time
je ostvarena stabilnost i neprekidnost
upravljanja i kontinuitet jačanja primarne
djelatnosti – sajmovanja.
DIREKTORI VELESAJMA
Prvi direktor Zagrebačkoga velesajma
bio je Ante Kuntarić od 1947. do 1949. Naslijedio
ga je Ivan Šnidaršić od 1949. do
1956., nakon kojeg je direktorom gotovo
12 godina bio Ivan Bačun – od 1956. do
1967. Od 1967. godine direktorom postaje
Antun Borčilo koji ga vodi do 1975., slijedi
Vlado Juričić od 1976. do 1978., Bogumil
Bernašek od 1979. do 1985., nakon kojeg
na čelno mjesto Zagrebačkoga velesajma
dolazi prva žena na toj vodećoj
poziciji – Vera Šodan, i to kroz vrlo turbulentno
razdoblje od 1986. do 1993. Direktor
tada postaje Jurica Pavelić koji od
1993. do 2001. vodi ZV s misijom vraćanja
starog sjaja, slijedi Davorin Spevec
koji je bio direktorom od 2001. do 2006.
godine. Tada na direktorsko mjesto ponovo
dolazi žena, Katja Luka Kovačić koja
ZV vodi od 2006. do 2009. kada na čelno
mjesto zasjeda Mirela Bartolec koju krajem
2011. zamjenjuje Igor Rađenović, a
2012. to mjesto preuzima Milan Trbojević.
Krajem 2013. na čelo ZV-a dolazi Marina
Paviljon Čehoslovačke 1956.
71