5.0 >> nova
dimenzija
poslovanja
III.
�� IZL��BE� �REK� ZB�RA �� VELESAJMA
Nastup Austrije Velika živost tijekom sajamskih dana Njemački paviljon
nije zabilježio niti jedan sajam na ovim
prostorima.
IZ MASOVNOG SAJMOVANJA U
SPECIJALIZIRANE SAJMOVE
Snažan napredak Zagrebačkoga velesajma
trajao je do konca šezdesetih
godina. S obzirom na to da su se ljudi
u svojim zanimanjima sve više specijalizirali,
postupno je jenjavao interes
za sajmove općeg tipa, mijenjala se i
struktura sajmova na Zagrebačkome
velesajmu. Bio je to odmak od tzv. masovnog
sajmovanja i početak usmjeravanja
na više specijaliziranih sajmova
za određene skupine posjetitelja i izlagača.
Taj je trend postao prisutan u
Europi i svijetu, a za njima nije htio zaostajati
ni Zagrebački velesajam. Štoviše,
u mnogim je segmentima upravo
Zagrebački velesajam prednjačio. Poštujući
tradiciju, jačajajući izravan pristup,
novo je vrijeme Zagrebačkome
velesajmu dalo novi zamah i modernizaciju,
a razvojem specijaliziranih
sajmova pridobio je nove poslovne
partnere i izlagače. Na taj su se način
specijalizirani sajmovi mogli održavati
za vrijeme cijele godine, a ne samo dva
puta godišnje kao do tada – u proljetno
i jesensko doba.
S organizacijom specijaliziranih sajamskih
priredbi Zagrebački velesajam
započeo je 1969. godine. Takvi specijalizirani
sajmovi održavali su se svake
godine, osim onih koji su se održavali
svake dvije godine. Vrlo brzo došlo je
do 20 sajamskih priredbi godišnje, što
je bilo izniman uspjeh ako znamo da je
do tada sajmovanje bilo samo dva puta
godišnje, kao što smo već rekli – u proljetnom
i u jesenskom terminu. Kvalitetu
specijaliziranih sajmova prepoznala je
i Međunarodna unija sajmova (UFI), te
je deset takvih sajmova dobilo status
UFI sajma tj. međunarodno priznatog
sajma koji zadovoljava standarde i kriterije,
promatrajući po sadržaju, opsegu
i načinu izlaganja. Taj su status izborili
sajmovi Medicina i tehnika, BIAM, Interbiro-Informatika,
Urbanex, Interklima i
Intergrafika. Neki od tih sajmova održavaju
se i danas.
Naravno da svi proljetni i jesenski sajmovi
nisu ukinuti sedamdesetih godina.
Paralelno sa specijaliziranim sajmovima
nastavljena je i tradicija Jesenskoga
međunarodnog velesajma, koji
je, nakon nekoliko godina stagnacije,
ponovno postao glavna, središnja sajamska
priredba. Jesenski je velesajam
sedamdesetih godina imao prosječno
3.500 izlagača iz pedesetak država, a
vratili su mu se i poslovni ljudi, ali i posjetitelji.
Od 1968. godine na Zagrebačkome
velesajmu u sklopu jesenskoga
sajma djeluje i Poslovni centar. Tako su
domaći i inozemni poslovni ljudi na jednom
mjestu mogli dobiti informacije te
razmijeniti iskustva.
67