5.0 >> nova
dimenzija
poslovanja
III.
�� IZL��BE� �REK� ZB�RA �� VELESAJMA
Pogled iz zraka na Zagrebački
velesajam polovicom 60-ih
udvostručenjem prihoda Velesajma na
temelju tog osnova.
Svečano otvorenje Zagrebačkoga velesajma
1956. godine prvi put je izravno
prenošeno na televiziji, a od tada je
prijenos otvorenja postao uobičajena
praksa. Preseljenjem Zagrebačkoga
velesajma na novi prostor u Novom
Zagrebu otvorene su nove perspektive
razvoja te institucije. Godine 1956.
zabilježena je i posebna zanimljivost u
sajmovanju – 51. međunarodni sajam
održan je dijelom na Savskoj cesti ali i
na novotvorenom, a dovršenom dijelu
novog Velesajma, u Novom Zagrebu.
Izlagački prostor povećan je na 63.539
četvornih metara, a to je omogućilo i
povećanje broja izlagača na 4.599. Vrlo
brzo nakon toga, na prostoru današnjeg
Zagrebačkoga velesajma niknuli
su nacionalni paviljoni koji su tom prostoru
dali dodatni međunarodni štih.
Tako je Zagrebački velesajam postao
„svijet u malom“.
Pedeseta obljetnica Zagrebačkoga
velesajma proslavljena je 1959. godine.
Tada je u Narodnom listu od 4. travnja
izašao članak u kojem je, uz ostalo, pisalo:
„… sa kvadratnih metara prešli smo
na računanje hektara i kvadratnih kilometara
– i na površini od blizu 500.000
četvornih metara i u veličini od blizu
150.000 četvornih metara, što otvorene
što zatvorene izložbene površine, dočekuje
treći sajam u Evropi svoj jubilej.
Poslije Drugog svjetskog rata izgradnja
se ubrzava i u geometrijskom progresu
raste broj paviljona – i broj izlagača iz
stranih država da bi se približio broju
godina jubileja: promet od 200 milijardi
dinara pokazuje da se prešlo u astronomski,
vasionski domet, a posjet od
preko jednoga miliona jedan je od najljepših
trofeja ovoga jubileja…“
61