5.0 >> nova
dimenzija
poslovanja
III.
�� IZL��BE� �REK� ZB�RA �� VELESAJMA
zbog niza unutarnjih problema o ulozi
i mjestu Zagrebačkoga zbora u novim
društvenim okolnostima. Naime, iako je
udio međunarodnih sudionika u prvim
godinama sajmovanja bio neznatan,
bilo je vidljivo da Zagreb kao sajamski
grad sa svojim geografskim i prometnim
položajem, gospodarstvom i organizacijskim
sposobnostima, može
iskoristiti objektivne uvjete koji ga čine
prirodnom sponom između gospodarstva
središnje, zapadne i jugoistočne
Europe. Nakon I. svjetskog rata nastavilo
se sa sajamskim aktivnostima. Bio je to
vizionarski potez čelništva Zagreba, što
će se u godinama koje dolaze pokazati
dobrom odlukom. Zagreb će na temelju
te odluke postati jedan od pet europskih
gradova s najstarijom velesajamskom
tradicijom.
PRVI POSLIJERATNI VELIKI SAJAM
Nakon silnih problema, napokon je 1922.
održan prvi poslijeratni sajam pod nazivom
Veliki sajam. Na njemu su izlagači
bili podijeljeni u skupine, pa su se tako na
jednom mjestu našli kožari, proizvođači
zdravstvenih aparata, optike, mehanike,
papira i grafike, tekstila, krzna, galanterije,
građevinarstva, keramike… Na tom
prvom Velikom sajmu nastupilo je ukupno
650 izlagača od čega 533 domaća
i 117 stranih. Veliki sajam održavao se na
prostoru između Martićeve ulice, Klaoničke
ceste i Sajmišta. Treba napomenuti
da je od samog početka novog sajamskog
djelovanja Zagrebački zbor bio organiziran
na visokoj profesionalnoj razini.
Nakon toga uslijedio je 2. zagrebački Veliki
sajam, održan 1923. godine, a godinu nakon
toga i 3. zagrebački Veliki sajam. Na
2. zagrebačkom Velikom sajmu nastupilo
je znatno više stranih izlagača nego
prethodne godine, dajući sajmu sve veće
međunarodno značenje. Najbrojniji su
bili izlagači iz Francuske, Austrije, Češke
i Njemačke. Na 3. zagrebačkom Velikom
sajmu nastupilo je još više izlagača iz inozemstva,
među kojima, čak 110 izlagača
iz Francuske tj. gotovo polovina ukupnog
broja inozemnih izlagača.
NEKI OD SAJMOVA
ODRŽAVAJU SE I DANAS
Zagrebački zbor 1922. godine proširio
je svoje aktivnosti i počeo organizirati
specijalizirane i prigodne gospodarske
izložbe. To su bile izložba voća i vina te
godinu dana nakon toga izložba cvijeća.
U listopadu 1924. Zagrebački zbor organizirao
je Međunarodnu izložbu automobila,
jedan od najatraktivnijih sajmova
koje je kasnije preuzeo Zagrebački velesajam
i održava se još do danas. Na Autosalonu
1924. godine bilo je zastupljeno
30 tvornica automobila iz SAD-a, tadašnje
Čehoslovačke, Belgije, Francuske,
Njemačke, Italije i Austrije, i to s ukupno
83 modela. Tada je prvi put predstavljen
i legendarni motor Harley-Davidson.
Ta 1924. godina ostat će zabilježena kao
posebna godina u Zagrebačkome zboru.
Naime, Zagreb je tih godina rastao kao
društveno, kulturno i znanstveno središte
ovoga dijela Europa. Uz sajmove organizirani
su i drugi međunarodni skupovi.
Tako je 1924. godine Zagreb bio domaćin
velikog međunarodnog liječničkog kongresa,
pa se prema tome organizirala i
Velika higijenska izložba na kojoj su bili
prezentirani domaći i inozemni farmaceutski
i medicinski aparati. Upravo je ta
izložba bila preteča današnjem sajmu
Medicina i tehnika.
U proljeće 1925. organiziran je kongres
trgovaca, također vrlo važna gospodarska
manifestacija. Time je započelo
novo razdoblje zagrebačke izlagačke i
U listopadu 1924. Zagrebački zbor organizirao je Međunarodnu izložbu
automobila, jedan od najatraktivnijih sajmova koje je kasnije nastavio
Zagrebački velesajam i održava se uspješno i danas
54