5.0 >> nova
dimenzija
poslovanja
III.
�� IZL��BE� �REK� ZB�RA �� VELESAJMA
Prve godine sajmovanja
Od Markovoga i
Margaretskoga sajma do
Zagrebačkoga zbora
ZA VRIJEME SAJM�VA�JA � �IJEL�J �A�A��J�J E�R��I� A �AK� I � �RVA�SK�J�
�IJE SMJEL� BI�I RA��VA�JA� ���JAVA I KRA�A. �AK�� �KI�A�JA
�E��ALIZMA� ZAGREB JE ���IVI� �R���VE�I I G�S���ARSKI RAZV�J K�JI M�
JE �M�G��I� �A SE ��VE�E � JE�I�S�VE�� ��RAV�� �JELI��
Sajmovanje u Zagrebu seže daleko
u povijest… Iako je preteča
današnjeg Zagrebačkoga velesajma
bio Zagrebački zbor,
osnovan 1909. godine, od kojeg je
mnogo godina kasnije tj. 1946. nastao
Zagrebački velesajam, sajmovi u Zagrebu
održavali su se i prije osnivanja
Zagrebačkoga zbora. I može se reći da
su sajmovi utkani u srce Zagreba.
Najstariji sajam u Zagrebu bio je slavni
kraljevski sajam, a taj se sajam, počevši
u 11. stoljeću, održavao svake godine 20.
kolovoza, na blagdan sv. Stjepana kralja.
U 12. stoljeću razvijeni su sajmovi u kraljevskom
slobodnom gradu na Gradecu.
Nakon jednog, Gradec je dobio još jedan
sajam, a takva dva sajma godišnje
– Markov i Margaretski, zadržali su se do
prve polovine 16. stoljeća. Kako su stanovnici
Gradeca bili promućurni, a zbog
trošnosti gradskih zidina te ostalih svakodnevnih
potreba poslovanja gradske
uprave, zamolili su kralja Maksimilijana
II. Habsburškog i treći privilegij – održavanje
još jednog sajma. Kralj im je uslišio
molbe pa se novi Cvjetni sajam od 1569.
godine održavao u povodu blagdana
Navještenja Blažene djevice Marije ili
Blagovijesti.
ZA VRIJEME SAJMOVANJA
BEZ RATOVANJA
No, u 17. stoljeću, slobodni kraljevski grad
na Gradecu pogodile su nepogode. Prvo
je to bio veliki požar 27. ožujka 1645. godine,
koji je uništio gotovo polovinu grada
pri čemu su posebice stradale župna
45